Pojedini europarlamentarci izrazili su skepsu u ponedjeljak oko najavljenih planova Europske središnje banke (ESB) za uvođenje digitalnog eura, i to zbog nedavnog tehničkog kvara na platnom sustavu ESB-a, zbog kojeg je došlo do smetnji u isplatama za tisuće kućanstava i trgovaca.
Prije dva tjedna, 27. veljače, došlo je do smrzavanja takozvanog Target 2 (T2) platnog sustava, što znači da banke u razdoblju od deset sati nisu mogle međusobno namiriti transakcije. Otklanjanje problem je potrajali i dijelom zato što su tehničke službe ESB-a na početku krivo dijagnosticirali problem.
U ponedjeljak su predstavnici četiri od osam političkih skupina koje čine Europski parlament rekli da je taj incident pokrenuo pitanja i zabrinutost o sposobnosti ESB-a da ostvari dugo najavljivani projekt digitalnog eura, koji bi trebao poslužiti kao novi elektronski platni sustav na raspolaganju svim žiteljima eurozone.
“Ovaj slučaj predstavlja udarac kredibilitetu ESB-a… Ljudi će sad početi postavljati legitimna pitanja o tome može li uopće ESB upravljati digitalnim eurom, kad se čini da ne mogu ni glatko odrađivati svakodnevne poslove,” rekao je Markus Ferber iz konzervativne Europske pučke stranke (EPP), najveće skupine u sadašnjem sazivu.
Iz ESB-a su rekli da bi digitalni euro bio sličniji postojećem sustavu za instant plaćanja TIPS, koji također funkcionira 24 sata dnevno i koji obrađuje milijune uplata dnevno, nego sustavu T2, koji se koristi za manji broj puno većih transakcija. TIPS je dosad bio vrlo pouzdan, a i na dan tehničkog kvara na T2 sustavu TIPS je imao samo manje zastoje u radu.
No, otpor europarlamentaraca mogao bi biti prepreka za ESB, jer Europski parlament tek treba usvojiti zakone koji bi trebali stvoriti zakonski okvir za digitalni euro.
Europska komisija je izvorno predložila zakonske izmjene za uvođenje digitalnog eura još u lipnju 2023., no od tada nije bilo pomaka, ponajprije zahvaljujući skepsi nekih europarlamentaraca i bankara. U studenom 2024. i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je govorio o pripremama za uvođenje digitalnog eura na okupljanju Društva hrvatskih ekonomista u Opatiji.
“Digitalni euro odgovor je Europske središnje banke na trendove plaćanja koji se mijenjaju, rastuću sklonost građana ka digitalnim plaćanjima te predstavlja dodatnu opciju plaćanja uz gotovinu. Projekt digitalnog eura predstavlja sveobuhvatno i besplatno digitalno platno rješenje, osigurava građanima javna digitalna sredstva za plaćanje kako bi ih mogli besplatno upotrebljavati za bilo koja digitalna plaćanja u europodručju,” rekao je tada guverbner Vujčić.
Rasmus Andresen, zastupnik iz redova Zelenih, koji kao i Ferber sjedi u parlamentarnom odboru koji nadgleda rad ESB-a, rekao je u ponedjeljak da središnja banka eurozone “mora povratiti povjerenje građana, ili bi digitalni euro mogao biti u opasnosti od neuspjeha.”
Jussi Saramo, iz kluba Ljevice, rekao je da još uvijek podržava uvođenje digitalnog eura, ali je naglasio da ESB “treba poboljšati svoje sustave.” Njihov kolega Johan Van Overtveldt iz euroskeptične skupine desničarskih stranaka ECR, rekao je da bi ESB “trebao dokazati da može održavati poudzanu i sigurnu financijsku infrastrukturu” prije nego što krene dalje s planom za digitalni euro.
Digitalni euro je zamišljen kao elektronički novčanik, slično američkom servisu PayPal, za kojeg bi jamčila središnja banka, i koja bi također osigurala njegovu infrastrukturu. Distribuirale bi ga privatne institucije, poput banaka ili pružatelja digitalnih novčanika, a svaki građanin bi imao pravo na ograničenu količinu digitalnih eura za online plaćanja.
ESB je u posljednje vrijeme požurio s planovima za uvođenje digitalnog eura, kao odgovor na poteze američkog predsjednika Donalda Trumpa na promoviranju tzv. stablecoina, tj. vrste kriptovaluta vezanih za američki dolar, i koji se sve više koriste kao sredstvo za digitalna plaćanja.
Pročitajte još:
Po istraživanju analitičara iz kompanije BearingPoint objavljenog prošli mjesec, oko trećina Europljana bi rado koristila digitalni euro, a svrha za koju bi ga koristili su prije svega online plaćanja i razmjenu novca s prijateljima. Međutim, i neki bankari prema tom projektu izražavaju skepsu, jer strahuju da bi građani mogli masovno povući novac iz banaka kad odluče prebaciti svoja sredstva u digitalni oblik i u sigurnost novčanika za kojeg jamči ESB.
ESB se još uvijek nada da bi svi potrebni zakoni mogli biti usvojeni do jeseni, kako bi se onda i službeno mogao pokreti projekt krajem 2025. godine.
