Europa uvozi sve više ruskog plina, a ruše se i rekordi turskih plinovoda

Premda je s početkom ove godine prestala isporuka ruskog plina za zemlje Europske unije (EU) preko Ukrajine vidljivo je da količina koja stiže na drugi način, preko Turske ili u obliku ukapljenog prirodnog plina (LNG) ne samo da trenutačno ne pada nego raste.

Naime, u tjednu od 13. do 19. siječnja isporuka preko Turske, mjereno na kompresorskoj stanici Strandža 2 na tursko-bugarskoj granici, iznosila je 378 milijuna kubičnih metara plina što je najviše od puštanja u rad u na početku 2020. godine.

Prethodni tjedni rekord, po podacima koje iznosi ruska agencija TASS, bio je 373 milijuna kubičnih metara iz listopada prošle godine.

Brojke se temelje na podacima kojima raspolaže Europska mreža operatora prijenosnog sustava za plin (ENTSOG).

Prošle godine je Turskim tokom Rusija Europi isporučila 16,7 milijardi prostornih metara plina što je 23 posto više no u 2023. godini. Od toga je samo Mađarska preuzela rekordnih 7,6 milijuna kubičnih metara.

Inače, kapacitet Turskog toka iznosi 31,5 milijardu prostornih metara godišnje, a znatne količine odlaze i za opskrbu Turske.

Cjevovodima je Rusija Europi u 2024. isporučila ukupno 32,1 milijardu prostornih metara plina i to je 14 posto više no u prethodnoj godini kada je količina iznosila 28,15 milijardi, moglo se izračunati na temelju podataka ruske energetske tvrtke Gazprom i ENTSOG-a.

Preko Ukrajine je prošla količina od 15,4 milijarde, odnosno šest posto više no u 2023.

Premda EU čini napore da smanji ovisnost o ruskom plinu, to očito ne ide baš tako jednostavno, a još je to očitije kada se pogleda kako stvari stoje s LNG-jem.

Naime, prema analitičarima tvrtke Rystad Energy, u prošloj godini na terminale za LNG u EU došlo je 17,8 milijuna tona LNG-a iz Rusije naspram 15,1 milijuna tona u 2023. i 16,4 milijuna tona u 2022.

Prema podacima briselskog think-tanka Bruegel, u 2023. uvoz LNG-a iz Rusije u EU iznosio je 17,8 milijardi kubičnih metara da bi se onda brojka popela na 21,5 milijardi u protekloj godini.

Ipak, ako se gledaju ukupne brojke uvoza iz Rusije vidi se da je zadnjih godina, od napada Rusije na Ukrajinu, došlo do osjetnog pada. Tako je u zadnjem tromjesečju 2021., nešto prije agresije, EU iz Rusije uvezla ukupno 36,6 milijardi kubičnih metara plina, a u posljednje tromjesečju lani to je bilo 14,1 milijardi.

Istodobno, konflikt s Europom naveo je Gazprom da se snažnije fokusira na izvoz plina u Kinu, pa je tako u prošloj godini plinovodom Snaga Sibira isporučeno u tu zemlju oko 31 milijarde kubičnih metara premda je ugovorena količina bila 30 milijardi. Do nešto veće količine došlo je jer je plinovod dosegnuo puni izvozni kapacitet mjesec ranije no što je bilo planirano.

U 2023. izvoz ruskog plina u Kinu bio je 22,5 milijardi kubičnih metara.

Inače, također prema podacima Bruegela, u trećem tjednu siječnja uvoz LNG-a u EU je rastao dok je nešto niži bio uvoz prirodnog plina plinovodima iz Azerbajdžana i Norveške.

Regasifikacija LNG-a je bila na 96 posto kapaciteta u Poljskoj, 90 posto u Hrvatskoj, 81 posto u Portugalu i 77 posto u Litvi.

Na dan 19. siječnja razina uskladištenog plina u cijeloj EU bila je na 60 posto. Najviše razine bile su u Portugalu (100 posto) i Španjolskoj (76 posto), Poljskoj (75 posto), Italiji (69 posto) i Austriji (68 posto).

U Hrvatskoj je razina bila 44 posto.