Diljem Europe igrališta se prazne, dok se domovi za starije i nemoćne pune. Europska komisija procjenjuje da će do 2070. godine na kontinentu biti jedva dvije odrasle osobe radno sposobne dobi na svaku osobu stariju od 65 godina, u odnosu na oko tri danas.
Neke su vlade bolje opremljene za suočavanje od drugih.
Pokušaj francuskog predsjednika da podigne dob za odlazak u mirovinu u svojoj zemlji sa 62 na 64 godine izazvao je masovne štrajkove 2023.; u listopadu je njegov premijer morao odgoditi mjeru kako bi spasio svoju vladu. Zastupnici i u drugim dijelovima Europe boje se gnjeva umirovljenika.
U Njemačkoj, kancelar Friedrich Merz, pregovara s pobunjeničkim zastupnicima koji tvrde da njegove nedavno predložene promjene mirovinskog sustava održavaju isplate višima nego što to dopuštaju budući demografski podaci, prenosi The Economist.
Nekoliko sjevernih zemalja, poput Nizozemske, Švedske, Danske i Švicarske, u boljem je položaju jer imaju financirane mirovinske sustave. Radnici i poslodavci uplaćuju u velike kolektivne mirovinske fondove. Neki od tih fondova su javni i obvezni, poput danskog ATP-a. Oni drugi, privatni su i prihodi idu za isplatu budućih mirovina.
Druge zemlje, poput Francuske, Italije i Njemačke, u većoj su opasnosti jer njihove javne mirovine nisu financirane. Današnji radnici plaćaju za današnje umirovljenike, što znači da će se sustavi oslanjati na sve manji broj osiguravatelja. Neke od tih zemalja neće moći održati svoje trenutačne mirovinske sustave.
Zemlje koje se najviše oslanjaju na nefinancirane mirovinske sustave također najbrže stare. Europska komisija kaže da će rastuća ovisnost više starijih osoba o manjem broju radnika do 2045. godine dodati gotovo četiri postotna boda BDP-a državnim mirovinskim troškovima u Španjolskoj i oko tri u Portugalu.
Sustavi sjevernoeuropskih zemalja koji sporije stare i prethodno su financirani vidjet će puno manji porast.
Zemlje s najbržim starenjem stanovništva u Europi već nude neke od najizdašnijih mirovina i najniže dobi za odlazak u mirovinu. Prosječni francuski umirovljenik sada prima mirovinu 23 godine, dulje nego u bilo kojoj drugoj zemlji OECD-a.
U Danskoj, nasuprot tome, umirovljenici u prosjeku primaju mirovinu 19 godina. Njezina vlada planira do 2040. godine podići dob za odlazak u mirovinu sa 67 na 70 godina, što bi bilo najviše u Europi.
Povećavanje pristupačnosti europskih mirovina postaje još hitnije jer drugi troškovi povezani sa starenjem brzo rastu.
Prema Europskoj komisiji, predviđa se da će troškovi dugotrajne skrbi za starije osobe, osobe s invaliditetom i kronično bolesne porasti s 1,7 posto BDP- a kontinenta u 2022. na 2,6 posto do 2070.
Pročitajte još:
Neka će mjesta ponovno biti jače pogođena od drugih. Zemlje u sjevernoj Europi mogu si bolje priuštiti rastuće troškove zahvaljujući solidnom gospodarskom rastu i već snažnim javnim uslugama. U međuvremenu, južnoeuropske zemlje suočit će se s brže rastućom potražnjom za medicinskom skrbi jer njihovo stanovništvo stari brže od drugih.
Sve će zemlje i dalje morati puno plaćati. Francuska, Belgija, Norveška i Austrija planiraju potrošiti oko 30 posto BDP-a na troškove povezane sa starenjem do 2045., najviše u Europi. Pa ipak, Norveška, s najvećim svjetskim državnim fondom, može si priuštiti luksuznije starenje.
