Nizozemska tvrtka ASML, najveći svjetski proizvođač strojeva za proizvodnju kompjuterskih čipova, ovoga je tjedna objavila da će uložiti 1,3 milijarde eura u francusku tvrtku Mistral koja radi na razvoju umjetne inteligencije.
To je protumačeno kao dodatni pokušaj Europe da parira američkim i kineskim tvrtkama poput OpenAI-ja ili DeepSeeka na području umjetne inteligencije u kojem iz Europske unije dolazi tek sedam posto investicija.
Na velikom AI summitu, održanom u veljači u Parizu, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na summitu je, pak, predstavila InvestAI, inicijativu za mobilizaciju 200 milijardi eura ulaganja u AI, uključujući novi europski fond od 20 milijardi eura za AI gigatvornice.
InvestAI fond Europske unije financirat će četiri buduće AI gigatvornice diljem EU koje će biti specijalizirane za treniranje najsloženijih, iznimno velikih AI modela.
Takvi modeli sljedeće generacije zahtijevaju opsežnu računalnu infrastrukturu za postizanje revolucionarnih otkrića u specifičnim područjima poput medicine i znanosti. Svaka gigatvornica imat će oko 100.000 najnovijih AI čipova, što je otprilike četiri puta više od AI tvornica koje se trenutno grade.
U sklopu istog summita, francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je da će do jeseni ove godine njegova zemlja predstaviti najveće superračunalo u Europi. Lokacija Mont Valérien bit će vojni objekt koji će omogućiti umjetnoj inteligenciji rad u velikim razmjerima kako bi pomogla u rješavanju dizajnerskih i inženjerskih izazova, poput arhitekture budućih francuskih nosača aviona.
Još jedan korak prema dostizanju strane konkurencije predstavlja i izgradnja 13 tvornica umjetne inteligencije na lokacijama u Finskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Luksemburgu, Španjolskoj, Švedskoj, Austriji, Bugarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Sloveniji koje je s ciljem poticanja inovacija odabralo zajedničko poduzeće za europsko računalstvo visokih performansi (EuroHPC JU).
O AI tvornici u Sloveniji tih smo dana razgovarali s dr. Žigom Zebecom, koordinatorom odjela za superračunalstvo Instituta informacijskih znanosti Maribor (IZUM).
“U pitanju su projekti koje je pokrenula Europska komisija kako bi osigurala bolju podršku znanstvenicima i tvrtkama koje rade s umjetnom inteligencijom i koje razvijaju strojno učenje. Zahvaljujući tvornici moći ćemo ponuditi bolje usluge i osigurati vrhunske uvjete ne samo znanstvenicima, već i privatnim tvrtkama, svima kojima je potrebno jako puno “computing powera”, kazao je Zebec za Financije.hr.
Kao najveće prednosti tvornice izdvojio je činjenicu da će se strojno učenje i umjetna inteligencija će se moći razvijati i u malim tvrtkama, a ne samo u velikim, bogatim kompanijama, kao i da će u drugoj generaciji svog superračunala, koje pokreće AI tvornicu, imati puno više “computing powera” i GPU-a (graphic processing unit, grafički čip), zbog čega će njihove kapacitete moći dati na raspolaganje europskim znanstvenicima i tvrtkama.
OpenAI-jev ChatGPT dobio je svog europskog konkurenta u obliku Teukena 7B, velikog jezičnog modela nastalog u sklopu istraživačkog projekta OpenGPT-X na njemačkom institutu Fraunhofer.
Isti je odnedavno postao dostupan za besplatno preuzimanje, a sadrži mogućnost obučavanja umjetne inteligencije na svih 24 jezika Europske unije te oko 50 posto podataka za obuku koji nisu na engleskom.
Svog “konja za utrku” na tom području ima i latvijska tvrtka Tilde koja je razvila TildeOpen LLM, temeljni model otvorenog koda s više od 30 milijardi parametara, izgrađen za podršku svim europskim jezicima. Zbog toga ga je, navode na svojim stranicama, “moguće prilagoditi vlastitim potrebama i sigurno ga implementirati – lokalno ili u oblaku – kako biste izgradili pouzdanu umjetnu inteligenciju koja doista govori vašim jezikom”.
Za kraj, vrijedi spomenuti i kako sve više američkih tehnoloških kompanija gradi ili proširuje svoje već postojeće podatkovne centre u europskim zemljama.
Google će, primjerice, uložiti dodatnih milijardu eura u proširenje kampusa svog podatkovnog centra u Finskoj kako bi potaknuo rast poslovanja s umjetnom inteligencijom u Europi, pri čemu uz taj, priprema i izgradnju novog dana centra u Nizozemskoj.
Njihovi kapaciteti za pohranu i podatkovni promet u Europi već otprije obuhvaćaju Irsku, Finsku, Njemačku, Belgiju i Dansku.
Microsoft planira uložiti gotovo 3,5 milijardi dolara u Njemačku u sljedeće dvije godine kako bi proširio kapacitete podatkovnih centara za aplikacije umjetne inteligencije i računalstvo u oblaku, što predstavlja najveću pojedinačnu investiciju u njihovoj četiri desetljeća dugoj povijesti.
Sredstva će prvenstveno biti usmjerena u zapadnu njemačku pokrajinu North Rhine-Westphalia, gdje Microsoft planira izgraditi novu regiju za računalstvo u oblaku.
Podatkovni centri u Hrvatskoj se razvijaju zadnjih 20-ak godina i sve ih je više, no potreba za njima sve je veća, istaknuto je prošlog rujna na predstavljanju Hrvatske udruge data centara (HRDCA).
Pročitajte još:
Udrugu su nekoliko mjeseci ranije osnovale tri tvrtke za pružanje usluga i/ili gradnju data centara – Digital Realty i DataBox te hrvatska podružnica globalne kompanije Vertiv, jedne od vodećih u svijetu u razvoju i gradnji takvih centara.
Njezin predsjednik Goran Đoreski (direktor Digital Realtyja) tom je prilikom objasnio da je udruga osnovana jer industrija data centara treba svoje okruženje da bi se razvijala i bolje pridonosila gospodarstvu i društvu.
