Europska unija (EU) želi biti dio globalne utakmice u uporabi umjetne inteligencije (AI), no pitanje je hoće li i kako to ostvariti jer se suočava s tvrdom realnošću pitanja opskrbe energijom i javnog mišljenja o toj temi.
Europska komisija treba u svibnju objaviti plan koji će predvidjeti utrostručenje kapaciteta podatkovnih centara u EU u razdoblju od sedam godina. To je dio ambicije da se smanji zaostajanje za SAD-om i Kinom.
Vidljivo je i u SAD-u da raste otpor u javnom mnijenju protiv širenja podatkovnih centara zbog potrošnje energije i vode koju to za sobom povlači, a u EU je pred istim izazovom.
Nacrt dokumenta koji priprema Bruxelles, a u koji je uvid imao Politico, otkriva da se brojni podatkovni centri već sada teško nose s osiguranjem dovoljne količine energije i vode. Skupine za zaštitu okoliša u različitim dijelovima EU-a već su se angažirale kako bi prosvjedovale protiv okolišnog i društvenog učinka širenja data centara.
“Svaki put kad trepnemo nastane novi podatkovni centar”, kaže Aurora Gomez iz španjolska aktivističke skupine koja vodi kampanju Tu nube seca mi rio (Tvoj oblak suši moju rijeku) u regiji Aragon koja je jedna od najsuših europskih regija.
Ona tvrdi da ta sjeveroistočna španjolska regija postaje žrtvom kako bi ljudi negdje drugdje uživali u tehnološkom napretku.
Žale se i predstavnici tehnološkog sektora u Europi.
“Elektroenergetske mreže u Europi su dobro napravljene, ali nisu izgrađene za potrebe takve snage”, ocijenio je glavni tajnik Europskog udruženja podatkovnih centara Michael Winterson.
U Europi danas ima više od tri tisuće podatkovnih centara, a uglavnom su koncentrirani u Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj i Irskoj.
Hladnija klima u nordijskim zemljama i puno raspoloživog terena u južnoj Europi čine ta područja mogućim budućim mjestima za izgradnju.
U cijelom svijetu ima 11.102 podatkovnih centara, a samo u SAD-u 4.088.
No, u ukupnom kapacitetu dominiraju SAD i Kina.
U 2024. su data centri potrošili 1,5 posto globalne električne energije, a taj bi se udio trebao udvostručiti do 2030. što bi onda bilo jednako godišnjoj potrošnji struje u Japanu.
Problem je što oko polovica podatkovnih centara u Europi ne zadovoljava ključna mjerila energetske učinkovitosti, odnosno značajan udio električne energije se troši na hlađenje i infrastrukturu umjesto na računarstvo. Svaki peti data centar funkcionira lošije od najnovijih standarda.
U Irskoj u 2024. godini podatkovni centri su potrošili više energije no kućanstva u urbanim centrima.
Pristup u toj zemlji odražava američki pokušaj da se osigura da građani ne moraju plaćati za energiju koju u konačnici trebaju podatkovni centri. No, Winterson upozorava da nije rješenje prenijeti sav trošak na tehnološki sektor jer je pravi problem u nedovoljnim investicijama u elektroenergersku mrežu.
U ispitivanju javnog mnijenja iz listopada prošle godine u pet europskih zemalja 75 posto ispitanika je reklo da novi podatkovni centri trebaju biti izgrađeni samo ako ih pogoni energija iz obnovljivih izvora te da bi vlade morale postaviti čvrsta pravila o tome kako se raspodjeljuje energija.
No, nije samo stvar u struji jer je potrebna i voda za hlađenje servera, a to je posebice razlog prijepora u sušnijim dijelovima Europe kakav je Aragon.
Pročitajte još:
Slična bitka kao u španjolskom Aragonu vodi se u talijanskoj Lombardiji zbog bojazni da se poljoprivredno zemljište ne pretvori u teren za tehnološku infrastrukturu.
Elon Musk je iznio ideju da se podatkovni centri pošalju u svemir kako bi se doskočilo manjku prostora na Zemlji, a Winterson tvrdi da je ta ideja upitna jer bi za to, s obzirom na veličinu potrebnih solarnih panela, trebala velika količina goriva da takve objekte drži u orbiti.
