Europska unija u sklopu trgovinskog sporazuma sa SAD-om želi trenutačno ukidanje carina u nekim ključnim sektorima, prije isteka roka za dogovor 9. srpnja, iako dužnosnici EU očekuju da čak i u najboljem slučaju sporazum “uključuje određeni stupanj asimetrije,” doznaje Reuters iz diplomatskih izvora.
Europska komisija, koja koordinira trgovinsku politiku EU, ovog tjedna u Washingtonu promovira tri ključne točke u novom sporazumu, iako u načelu prihvaća da će SAD najvjerojatnije neizbježno zadržati “temeljnu” carinsku stopu od 10 posto na europsku robu.
Obje strane trenutno rade na “načelnom” sporazumu, a konačne pojedinosti trebale bi biti ostavljene za kasnije. U kratkom pregovaračkom dokumentu kojeg je Washington uputio Bruxellesu prošlog tjedna Trumpova vlada samo je navela što sve očekuje od Bruxellesa, bez bilo kakvih vlastitih ustupaka.
S druge strane, da bi se bilo kakav sporazum potpisao EU želi zauzvrat smanjenje “temeljnih” carina na razine prije Trumpovog dolaska na vlast, ili nultu stopu u sektorima u kojima se ona primjenjivala. To znači konkretno niže carine za alkoholna pića i medicinsku tehnologiju, na koje SAD primjenjuje carinu od 10 posto.
EU također želi dogovor koji bi obuhvatio i komercijalne zrakoplove i avionske dijelove, farmaceutske proizvode i poluvodiče – sektore koje američka vlada tek istražuje, ali za koje još nije uvela dodatne namete. Trump je u lipnju rekao da će nameti za farmaceutsku robu biti uvedeni “vrlo brzo.”
Drugo, EU od Trumpa želi snižavanje carine od 25 posto za automobile i autodijelove, kao i trenutačno smanjenje carina za čelik i aluminij, koje je Trump u lipnju povećao na 50 posto. Jedan diplomat kojeg citira Reuters rekao je da su automobili “crvena linija” za Bruxelles. Trump želi carinama na uvoz oživjeti američku automobilsku proizvodnju, dok EU želi otvoreno tržište za svoj autosektor, koji se osim s nametima suočava i s visokim troškovima energije i konkurencijom iz Kine.
Treće, EU želi da spuštanje carinskih nameta stupi na snagu čim se postigne inicijalni sporazum, umjesto da se na to čeka tjednima ili mjesecima, dok se ne formira konačni dogovor. Brojne članice EU kažu da bi sporazum bez toga bio neprihvatljiv. Povjerenik Europske komisije za trgovinu Maroš Šefčovič i šef kabineta predsjednice Europske komisije Bjoern Seibert otputovat će tijekom ovog tjedna u Washington u pokušaju postizanja nekog dogovora.
Trump je prvo najavio, pa zatim pauzirao svoje “recipročne” carine do 9. srpnja, kako bi se dogovorili bilateralni sporazumi s globalnim američkim trgovinskim partnerima. Rekao je da će se za države koje ne ostvare poseban dogovor takozvana “temeljna” carina od 10 posto povisiti, i za neke dosegnuti i 50 posto. Za EU ta stopa iznosi 20 posto, iako je Trump također u jednom trenutku prijetio i nametom od 50 posto na sav uvoz iz EU.
Pročitajte još:
Tjedan dana prije isteka roka Komisija je obavijestila svojih 27 država članica da su svi mogući rezultati još uvijek u igri, od uspješnog postizanja okvirnog sporazuma, pa do uvođenja viših američkih carinskih stopa za dodatne sektore.
Ako se ne ostvari cilj snižavanja carinskih stopa, Bruxelles će morati birati hoće li sljedeći korak biti prihvaćanje značajne neravnoteže u trgovinskim odnosima sa SAD-om, ili će reagirati svojim protumjerama. Drugi scenarij mogao bi biti i jednostavno produljenje roka. Američki ministar financija Scott Bessent rekao je u ponedjeljak da će bilo kakvo novo produljenje biti Trumpova odluka, a da trgovinski sporazumi trebaju biti zaključeni do 1. rujna.
