Kriptovalute nekad su bile nepoznanica, a posljednjih su godina doživjele veliki rast popularnosti. Iako broj onih koji su se okušali u ovakvom vidu ulaganja raste i u Hrvatskoj, zemlje koje su vodeće s obzirom na broj vlasnika kriptovaluta jesu Ujedinjeni Arapski Emirati, Vijetnam i Sjedinjene Američke Države. Kriptovalute su omiljene i u Turskoj, a rast popularnosti pripisuje se valu inflacije.
U Hrvatskoj ne postoje točne brojke o vlasnicima kriptovaluta, jer osim u domaćim kriptomjenjačnicama, građani mogu ulagati putem inozemnih platformi.
Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) u domaćim kriptomjenjačnicama u 2025. ukupan volumen transakcija iznosio je 554.414.209 eura, dok je 2024. bio 436.587.571 eura, odgovorili su na upit našeg portala Financije.hr.
Do 1. srpnja 2026. traje prijelazno razdoblje u kojem su hrvatska društva, koja trenutno smiju pružati kripto usluge, dužna prilagoditi svoje poslovanje s takozvanom MiCa uredbom te pripadajućim pravilnicima, što znači da su obvezni ishoditi i licencu Hanfe.
“Oni koji to ne učine do tog roka neće više moći obavljati poslove povezane s kriptoimovinom ili će trebati prestati pružati usluge koje trenutno pružaju dok ne ishode validnu licencu”, ističu iz Hanfe.
S obzirom na velik broj internetskih platformi za ulaganja, ali i velik boj lažnih platformi i internetskih prijevara, savjetuju građanima da prije bilo kakve odluke o ulaganju provjere nalazili se društvo u nekom od Hanfinih registara ili je li na Hanfinoj listi potencijalnih prijevara.
Spomenuta uredba donijet će još jednu novost, a koja se odnosi na obvezu financijskih institucija, banka i digitalnih platformi, te kriptomjenjačnica. Od početka 2026. imaju obvezu vođenja evidencije tko kupuje, prodaje i koje iznose kriptovaluta ili možda kriptoimovinu prenosi na neku drugu osobu.
Naime, od ove godine i OIB postaje obvezni podatak. Jer, u idućoj godini, morat će podnijeti izvješće Poreznoj upravi o provedenim transakcijama. Kako hrvatska Porezna uprava razmjenjuje podatke s poreznim tijelima drugih europskih zemljama, znat će tko je prodao kriptovalute unutar dvije godine i zamijenio ih za takozvani fiat novac.
Anketa neovisne organizacije EU Tax Observatory pokazala je da više od 70 posto kripto investitora trenutno ne prijavljuje prihode, što potvrđuje da je bez koordinirane regulative i razmjene podataka teško očekivati realno poštivanje poreznih pravila.
Poreznu upravu zanima podatak o kriptovalutama jer se na kapitalnu dobit ostvarenu prodajom ili zamjenom kriptovaluta za fiat novac (eure, američke dolare i druge valute) plaća porez i to ako se ostvari dobit unutar dvije godine od kupnje.
Kapitalna dobit koju fizičke osobe ostvare trgovanjem kriptovalutama podliježe porezu od 12 posto. Taj porez se obračunava kao razlika između prodajne i nabavne vrijednosti, umanjena za eventualne transakcijske troškove, objašnjavaju iz Porezne uprave.
Ako se kriptovalutu proda unutar dvije godine od stjecanja, porez je obavezan. Ako je držanje duže od dvije godine, dobit je neoporeziva.
Porez se prijavljuje putem obrasca JOPPD, najkasnije do kraja veljače za prethodnu godinu. Potrebna je dokumentacija o kupnji i prodaji kriptovaluta za eure, pa je potrebno čuvati sve potvrde o transakcijama.
Pročitajte još:
Preporuka je čuvati svu dokumentaciju minimalno šest godina nakon realiziranja kapitalnih dobitaka ili gubitaka. Nakon tog vremena nastaje zastara i Porezna uprava više nema pravo tražiti naplatu poreza.
U posljednje vrijeme, sve je učestalija i kupnja roba i usluga kriptovalutama. I u tom slučaju nema oslobođenja od porezne obveze na kapitalnu dobit.
Više od uvođenja pravila trenutačno one koji su zainteresirani za kupnju ili prodaju kriptovaluta vjerojatno zabrinjava pad vrijednosti.
