Značajan porez na ugljik koji je EU uvela na svojoj granici stupit će na snagu 1. siječnja unatoč žestokom protivljenju trgovinskih partnera i upozorenjima europske industrije da će povećati troškove i birokraciju. Mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM), koji obuhvaća šest sektora, uključujući čelik, cement, aluminij i električnu energiju, namijenjen je sprječavanju da tvrtke iz EU-a koje moraju plaćati za svoje emisije budu podcijenjene jeftinijom konkurencijom.
Europska komisija objavila je ranije ovog mjeseca detalje o tome koliko će uvoznici vjerojatno morati platiti. Naknada je povezana s vlastitim sustavom trgovanja emisijama bloka i bit će uvedena kako se emisijske dozvole koje su podržavale industriju bloka postupno ukidaju prije 2034. godine.
Odluka o nastavku sheme označava veliku predanost klimatskoj politici EU-a, čak i dok se povlače planovi za električne automobile. Novi porez također počinje vući druge zemlje u sličnom smjeru unatoč odstupanju SAD-a od klimatskih ciljeva, prenosi Financial Times.
„Unatoč svim makroekonomskim i geopolitičkim nepovoljnim vjetrovima koje smo vidjeli, mislim da cijene ugljika snažno rastu“, rekao je Marcus Ferdinand, glavni analitičar u konzultantskoj tvrtki Veyt. „CBAM je prilično nepopularan među glavnim izvoznicima u EU, ali se već pokazao prilično učinkovitim u poticanju suzdržanih zemalja na izgradnju ili proširenje napora za određivanje cijena ugljika“, rekao je Ferdinand. „Dakle, to je velika promjena politike za EU kako bi zaštitila vlastitu industriju, a istovremeno iskoristila ideju o cijenama ugljika za treće zemlje.“
Procjene koliko će se nametom povećati variraju, ali većina analitičara očekuje da će to biti više od 10 milijardi eura godišnje.
Fastmarkets procjenjuje da će se troškovi povećati na 37 milijardi eura do 2035., povećavajući se u prosjeku za 14 posto godišnje od 2026. u osnovnom scenariju za cijenu sustava trgovanja emisijama EU-a. Većina prihoda trebala bi ići u vlastiti proračun EU-a. Andrew Wilson, zamjenik glavnog tajnika Međunarodne trgovinske komore, rekao je da bi uvođenje CBAM-a moglo biti „prilično remetilačko“.
„Tvrtke još uvijek moraju puno raditi na izračunu potencijalnih troškova“, rekao je Wilson. „Bit će zanimljivo vidjeti što će se dogoditi u prvom i drugom kvartalu kada ovo počne uzimati maha.“
Ako uvoznici nastave uvoziti i ne registriraju se u sustavu, suočit će se s kaznama i do pet puta većim nego što bi se suočili s kaznama u okviru EU ETS-a. U prosincu je komisija iznijela nekoliko izmjena izvornog prijedloga, priznajući da je bio „previše nespretan“ u svojoj testnoj fazi 2025. godine. Među promjenama bilo je uključivanje više proizvoda poput automobilskih vrata i industrijskih radijatora.
CBAM, za koji komisija tvrdi da je ključni alat za dekarbonizaciju, naišao je na snažno protivljenje zemalja poput Kine, Indije i Brazila, koje tvrde da je to jednostrana trgovinska mjera pod krinkom zaštite okoliša. Te su zemlje uspjele prvi put pokrenuti to pitanje na UN-ovoj konferenciji o klimi COP30 u studenom, dok je Bruxellesovo odbijanje zahtjeva New Delhija za izuzeće od CBAM-a zakompliciralo pregovore o trgovinskom sporazumu između EU i Indije. Uključivanje čeličnih proizvoda u novi porez bio je poseban kamen spoticanja za Kinu i Indiju.
Indijska proizvodnja čelika odgovorna je za oko 12 posto emisija ugljika u zemlji, što je najveći udio od svih industrijskih sektora, a više od trećine od 6,4 milijuna metričkih tona godišnjeg izvoza odlazi u Europu.
Abhyuday Jindal, generalni direktor indijskog proizvođača čelika Jindal Stainless, prošli se mjesec požalio na nedostatak jasnoće u EU o CBAM-u, nazvavši to „najzbunjujućom temom u svijetu trgovine ovog trenutka“.
Očekuje se da će kineski izvoznici metala također biti među najteže pogođenima, a Peking je kritizirao CBAM kao protekcionističku politiku. No, mjera EU potaknula je Kinu da proširi vlastiti sustav trgovanja emisijama, budući da će se pristojba smanjiti ako je cijena ugljika već plaćena na izvoru.
„CBAM bi mogao igrati ključnu ulogu u promicanju domaće agende i ubrzanju razvoja kineskog sustava trgovanja emisijama (ETS)“, rekao je Shen Xinyi, koji vodi kineski tim za think-tank Centar za istraživanje energije i čistog zraka.
Do 2027. kineski sektor čelika vjerojatno će se suočiti s ograničenjem apsolutnih emisija u okviru proširenog domaćeg ETS-a, rekao je Shen.
Druge zemlje koje su navele CBAM kao razlog za uspostavu ili proširenje vlastitih sustava određivanja cijena ugljika uključuju Brazil, Meksiko, Japan i Kolumbiju. Turska također uspostavlja sustav određivanja cijena ugljika. Ujedinjeno Kraljevstvo planira uvesti vlastiti CBAM od siječnja 2027., ali će isključiti električnu energiju i koristiti jednostavniji sustav za naplatu prihoda.
Pročitajte još:
Britanska industrija je u načelu pozdravila CBAM programe, ali je upozorila na visoke birokratske troškove za izvoznike i da jednogodišnje kašnjenje za nametom EU riskira damping čelika i drugih proizvoda s visokim udjelom ugljika na britanskim tržištima.
Adam Berman, direktor za politiku i zagovaranje u industrijskoj lobističkoj skupini Energy UK, rekao je da je europski namet „posebno problematičan“ za elektroenergetski sektor zbog nedostatka jasnoće o tome kako će se primjenjivati.
„U načelu, električna energija iz Ujedinjenog Kraljevstva neće se suočiti s naknadom CBAM-a pri izvozu u EU zbog naše razine domaćeg određivanja cijena ugljika, ali ostaju velika pitanja o tome kako to praktično funkcionira i o postupku koji bi izvoznici trebali slijediti za samo nekoliko dana“, rekao je.
