EU ustrajna u zatvaranju onečišćivača, Hrvatskoj obeštećenje od 179 milijuna eura

Europska povjerenica za kohezijsku politiku, Elisa Ferreira, poručila je da će Europska unija ostati ustrajna u zatvaranju pogona koji onečišćuju okoliš, ali će Hrvatska i druge zemlje dobiti novac iz Fonda za pravednu tranziciju kako bi prekvalificirale otpuštene radnike. Iz njega bi, kako je najavila, 179 milijuna eura moglo biti izdvojeno za dva hrvatska područja – Istarsku i Sisačko-moslavačku županiju.

Novac je namijenjen prekvalificiranju više stotina radnika zaposlenih u teškoj industriji, te financiranju inovativnih “čistih” tehnologija u poduzećima.

„Nemam informacije da stvari stoje u Hrvatskoj, naprotiv – Hrvatska je aktivna u svemu što radi. Od ulaska u šengen do korištenja EU fondova“, izjavila je Ferreira za Hinu.

Hrvatsko ministarstvo regionalnog razvoja sada mora otvoriti natječaje i pripremiti ugovore, rekla je i dodala da je apsolutno sigurna da će Hrvatska napraviti sve što treba kako bi na vrijeme iskoristila i novac iz fonda za pravednu tranziciju. Poručila je i da EU neće odustati od Zelenog plana kojim bi do 2050. prestala ispuštati štetne plinove.

Kako bi se taj prijelaz odvio uz što blaže socijalne posljedice, EU je prije devet mjeseci pokrenuo Fond za pravednu tranziciju (JTF) vrijedan 19,3 milijarde eura, a namijenjen industrijskim i rudarskim regijama, prenosi Hina, a iz kojeg će se sada izdvojiti i novac za Hrvatsku.

Europa je nekoć prošla transformaciju industrije čelika i tekstila, podsjetila je Povjerenica EU za kohezijske politike, a sada želi transformirati i ostalu tešku industriju kako bi EU postao svjetski lider u uvođenju čistih i modernih tehnologija.

Ferreira je istakla i da je jedna od regija koja ispušta najviše štetnih plinova u EU Istočna Estonija, ali gdje i tisuće radnika ovise o poslovima u takvim pogonima.

„Svaka tranzicija je zahtjevna. Nama treba industrija, ali moderna i čista“, dodala je Ferreira te ponovila da je upravo zato osnovan JTF.

Podsjećamo, Hrvatskoj je iz zajedničkog EU proračuna stavljeno na raspolaganje devet milijardi eura od 2021. do 2027. godine. Cilj kohezijske politike je smanjiti razvojne nejednakosti u bloku od 27 država članica.

Hrvatska je, pak, 1.lipnja na godinu dana preuzela predsjedanje Strategijom EU-a za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), političkim okvirom deset zemalja sudionica koji će se prvi put od osnutka 2014. godine, baviti i prekograničnim socijalnim pitanjima. EUSAIR čine Hrvatska, Slovenija, Italija, Grčka, San Marino, BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija.