Trgovinsko natezanje između SAD-a i Europske unije (EU) ne smiruje se i s vremena na vrijeme dobije novi zaplet kao što je bila prijetnja dodatnim američkim carinama pojedinim zemljama zbog potpore Danskoj oko statusa Grenlanda. Bruxelles je u zadnjih praktično godinu dana radio na različitim popisima roba i konceptima uzvraćanja udarca administraciji predsjednika Donalda Trumpa od kojih zapravo ništa nije zaživjelo ili, možda bolje rečeno – još nije, budući da je teško predvidjeti iduće dane, a kamoli mjesece u okršaju s Trumpom.
U okviru raspravi oko toga što bi EU mogao poduzeti i gdje najučinkovitije pogoditi interese SAD-a spominjale su se u više navrata usluge koje američke tvrtke, posebno tehnološke i financijske, pružaju na europskom tržištu.
Za razliku od segmenta roba u uslugama SAD ima osjetan trgovinski višak u odnosu na EU. No, čini se da postoji nekoliko razloga zbog kojih je u biti malo vjerojatno da će EU u bilo kojem trenutku odlučiti uzvratiti Trumpu preko usluga.
Nema dvojbe da bi pribjegavanje trgovinskim mjerama u sektoru usluga dovelo do ozbiljne eskalacije napetosti između EU-a i SAD-a s teško predvidljivim posljedicama. SAD u tom području ostvaruje trgovinski višak od oko 150 milijardi eura.
U okviru takozvane trgovinske bazuke ili instrumenta protiv ekonomske prisile, što EU ima kao opciju u trgovinskom ratu, mogle bi se ograničiti dozvole za američke tvrtke koje pružaju usluge ili intelektualna vlasnička prava. Jedna od opcija o kojoj se raspravljalo je i porez na prihode od digitalnog oglašavanja. To bi zasigurno pogodilo tvrtke kao što su Meta, Google ili Facebook.
Pa u čemu je kvaka? Je li priča o takvim opcijama prazna prijetnja?
“Udaranje na američke usluge ima veliki potencijal, no takav pristup je manje uobičajen od carina na robu i vjerojatno bi bilo shvaćeno kao eskalacija. Tehnološke i financijske tvrtke su moćne i Trump ih je sklon saslušati. Udar na bilo koju od njih stvorio bi puno buke”, smatra stručnjak iz think-tanka Centar za europske politike Varg Folkman.
Europski dužnosnici strahuju da bi potpuni trgovinski rat sa SAD-om u konačnici doveo do rasta cijena u EU. Osim toga, rizik je velik jer postoji ograničen broj europskih alternativa za neke usluge koje pružaju tvrtke iz SAD-a.
“Ako isključite američke pružatelje usluga u oblaku ili financijske usluge realno nemate europske opcije da uskoče umjesto njih”, ističe Folkman.
Tako su primjerice različite ključne usluge u EU, kao to su platni sustavi Visa ili Mastercard, izvorno američki. Isto je i s dominantnim pružateljima usluga u oblaku što su Microsoft i Amazon Web Services.
No, ono što jest možda lakše raspoloživo u svrhu trgovinske obrane su područja tržišnog natjecanja i digitalna regulativa koja omogućuju Europskoj komisiji da kažnjava velike tehnološke tvrtke ukoliko onemogućavaju konkurenciju ili se ne obračunavaju s ilegalnim sadržajem i dezinformacijama.
Pročitajte još:
“EU dosta može pritegnuti pravila. Znamo da se trenutačno Bruxelles bavi istragom vezanom za platformu X i može još snažnije djelovati u tome, odnosno ići prema nametanju vrlo velikih kazni za američke tehnološke divove”, ustvrdio je za Euronews Folkman.
U tom kontekstu treba reći da Europska komisija inzistira da se ne radi o isključivoj primjeni pravila na američke tvrtke već da su njima podložne kompanije iz bilo koje zemlje i da tu nema diskriminacije.
