EU radi na sveeuropskoj politici pristupačnog stanovanja, početno ulaganje 10 milijardi eura

Vjerojatno nema države Europske unije koja ne bi rekla da jest ili želi biti socijalna država skrbeći za dobrobit svojih stanovnika, a jedna od tih funkcija trebala bi biti da građani mogu doći do krova nad glavom.

Hrvatska, naravno, također nominalno spada među države sa socijalnim ambicijama, no već znamo dulje vrijeme kako doći do vlastitog stana predstavlja noćnu moru za golemu većinu stanovnika koji jednostavno žive od svojih plaća.

Hrvatska, primjerice, sada ima razrađen plan stambene politike do 2030. godine premda su stručnjaci za tržište nekretnina skeptični da on sam po sebi može nešto bitno poboljšati jer u suštini dok god je potražnja veća od ponude cijene zapravo ne mogu padati.

Bruxelles, već poslovično znamo, nije previše brz u reakcijama, no obično dobro detektira u čemu je problem. Tako su u Europskoj komisiji shvatili i da Europa teško može zadržati imidž razvijenog dijela svijeta, koji ipak vodi računa o socijalnoj koheziji, ako ne poduzme nešto i na pitanju stambene politike, pa je otud krenula i zamisao o partnerstvu s europskim nacionalnim razvojnim bankama i međunarodnim financijskim institucijama kako bi se razvile nove mogućnosti financiranja za cjenovno pristupačno i održivo stanovanje u cijeloj Europskoj uniji (EU)

Ovoga tjedna održan je forum Europske investicijske banke (EIB) u Luksemburgu gdje su europski povjerenik za energetiku i stanovanje Dan Jørgensen i predsjednica EIB-a Nadia Calviño istaknuli važnost rješavanja jednog od najvećih problema građana i vlada u EU te predložili paneuropski poticaj za ubrzavanje financiranja predstojećeg europskog plana za cjenovno pristupačno stanovanje.

“Moći priuštiti udoban i topao dom je želja koja ujedinjuje sve obitelji i sve regije u Europi. Pomoći da se to ostvari je socijalna odgovornost i proračunski izazov. To je, uostalom, i temelj svake produktivne ekonomije. Zbog toga EIB i Europska komisija rade ubrzano na paneuropskoj inicijativi otvorenoj i za druge dionike”, poručila je Calviño.

EIB je najavio skoro pokretanje akcijskog plana u tom smislu koji obuhvaća portal “sve na jednom mjestu” za pružanje savjeta i financiranja za potporu inovacijama u građevinskom sektoru, izgradnju cjenovno pristupačnih stambenih objekata te ulaganje u energetsku učinkovitost i obnovu europskog stambenog fonda. U sljedeće dvije godine EIB u tom kontekstu planira ulaganja vrijedna oko 10 milijardi eura.

Tim novcem se očekuje izgradnja ili obnova 1,5 milijuna stambenih objekata diljem EU-a.

Prema izvješću EIB-a na forumu, europski građevinski sektor ima problem niske produktivnosti i nedovoljne inovativnosti, a dovršavanje projekata je preskupo i predugo. U isto vrijeme, troškovi energije i učinak ugljičnih emisija također izazivaju zabrinutost. Naime, dvije trećine potrošnje energije u kućanstvima odnosi se na grijanje, a 46 milijuna građana EU-a živi u energetskom siromaštvu.

Podaci Eurostata otkrivaju da su kupovne cijene stambenih nekretnina u EU u razdoblju od 2010. do 2023. godine skočile za 47,9 posto, dok je kod cijena najma u prosjeku taj rast bio 22,8 posto.

Europska komisija će po završetku savjetovanja s Europskim parlamentom, državama članicama, gradovima, regijama i ostalim dionicima objaviti prvi europski plan za cjenovno pristupačno stanovanje.

U tome okviru predviđena je izrada europske strategije stanogradnje kako bi se poduprla ponuda stambenih nekretnina.

Namjera je također uspostaviti paneuropsku platformu za ulaganja u cjenovno pristupačno i održivo stanovanje te provesti analizu učinka špekulacija stanovima. U kontekstu kohezijske politike ideja je pružiti potporu državama članicama kako bi udvostručile planirana ulaganja u priuštivo stanovanje, a razmotrit će se i koji bi bili najbolji načini za rješavanje problema kratkoročnog najma i neučinkovite uporabe postojećeg stambenog fonda.

Pritom će možda biti potrebno revidirati pravila o državnim potporama radi kreiranja mjera potpore stanovanju, osobito za energetsku učinkovitost i socijalno stanovanje.

Inače, čelnici Grada Zagreba najavili su ovoga tjedna ambiciju da, osvoje li novi mandat na lokalnim izborima u svibnju, krenu u izgradnju najmanje 1000 stanova za priuštivo stanovanje u zonama Podbrežje, Borovje i Sveta Klara.

S projektom Sveta Klara Zagreb će sudjelovati u ovogodišnjem europskom arhitektonsko-urbanističkom natječaju EUROPAN 18. To je natjecanje europskih arhitekata mlađih od 40 godina u dizajniranju inovativnog stanovanja i urbanog planiranja i održava se svake dvije godine.

Okvirni dio pojedine namjene u ukupnoj površini obuhvata odnosi se 60 posto na zonu stanovanja, 25 posto na zonu rekreacije i 15 posto na zonu javnog parka. Taj se prostor donedavno koristio kao postrojenje za separaciju mineralnih sirovina. Rezultati provedenog natječaja bit će podloga za izradu programa za urbanistički plan uređenja.

Rok za podnošenje idejnih projekata je 29. lipnja, a objava rezultata žirija stručnjaka bit će 17. studenoga.