EU radi na sveeuropskoj digitalnoj registraciji tvrtki unutar 48 sati

Europski dužnosnici, svjesni zaostajanja Europske unije (EU) u brzini razvoja i ulaganju u start-up tvrtke naspram SAD-a, odlučili su krenuti u akciju koja bi trebala rezultirati mogućnošću digitalnog registriranja europskog poslovnog subjekta u bilo kojoj zemlji članici u roku od 48 sati. Inicijativu EU-Inc predstavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na nedavnom ekonomskom skupu u Davosu, a cilj je da se radikalno pojednostavi funkcioniranje start-up tvrtki diljem EU-a i time poveća konkurentnost u odnosu na SAD i Kinu.

Simbolično je inicijativa nazvana “28. režim” zato što će registracija praktično funkcionirati kao 28. članica u kojoj osnivači mogu registrirati tvrtku.

“Naši poduzetnici, naše inovativne tvrtke će moći registrirati poslovni subjekt u bilo kojoj zemlji članici u roku od 48 sati i potpuno online”, kazala je Von der Leyen.

Kako je opisala, te tvrtke europskog, a ne nacionalnog predznaka, imat će jednak kapitalni tretman bilo gdje u EU.

Iako se spominju u prvom planu start-up tvrtke ideja nije da se to odnosi samo na njih već da se bilo kakva tvrtka može registrirati brzo i priuštivo putem središnjeg digitalnog registra.

U EU svaka zemlja članica trenutačno ima različiti pravni sustav što onda otežava rast posebice start-up tvrtki u ranoj fazi razvoja koje nailaze na zbunjujuće digitalne usluge, stroge režime usklađenosti, kašnjenja oko poreza te suprotstavljene politike dioničkih opcija. Sve to stvara zapreke u rastu, osiguranju financiranja i zadržavanju talenta.

EU-inc inicijativa otvara mogućnost da osnivači tvrtku registriraju u bilo kojoj zemlji članici ili se odluče za spomenutu 28. opciju. U svakom slučaju, to im omogućava nesmetano jednoobrazno funkcioniranje diljem EU-a. Tako, primjerice, širenje na neko novo tržište u EU više ne bi stvaralo potrebu za osnivanjem podružnice niti bi trebalo duplicirati dokumentaciju.

Pojednostavilo bi se i pronalaženje novih talenata jer više ne bi bilo potrebno graditi novi korporativni identitet u nekoj zemlji, odnosno administrativna procedura bi bila ujednačena.

Kad je riječ o fintech tvrtkama, kao primjer, više neće trebati tražiti posebne dozvole u različitim zemljama već će odmah moći ponuditi međunarodne transfere uz male naknade. Istina je da to donosi potencijalne velike koristi i potrošačima, odnosno korisnicima raznih usluga u EU, no nacionalne vlasti će izgubiti današnju nadzornu ulogu, odnosno kontrolu u tom segmentu.

EU-Inc nije prvi sličan pokušaj. Bilo ih je tri u ovome stoljeću, no administrativne komplikacije i nepostojanje suglasja među zemljama članicama bile su prevelike prepreke.

Europska komisija u ožujku kani predstaviti nacrt zakona o EU-Inc modelu, a početak primjene je predviđen za 2027. Iz Europskog parlamenta su već stigli signali potpore jer je izvješće o inicijativi dobilo vrlo uvjerljivu većinu na glasovanju. Pojedine zemlje će se sigurno oglasiti o konkretnom prijedlogu kada ugleda svjetlo dana.

Inače, kad se gleda razvoj jednoroga u pojedinim zemljama prema broju stanovnika vidljivo je da je na vrhu Estonija. U toj zemlji ima 7,47 jednoroga na milijun stanovnika, a ukupno ih ima 10. Jako su u tome dobre još Švedska, Danska i Irska.

U Švedskoj je brojka 3,29 jednoroga na milijun stanovnika s ukupnom brojkom od 35 takvih tvrtki. U Irskoj ih ima 13 što je 2,57 na milijun stanovnika, a u Danskoj isti broj s prosjekom od 2,23 na milijun stanovnika.

Hrvatska, kako znamo, ima tek dva jednoroga. To su Rimac i Infobip i to donosi brojku od 0,51 jednoroga na milijun stanovnika. To nije loš rezultat jer veći broj zemalja članica ima lošiji prosjek.

U Sloveniji, koja ima jednog jednogora, njihova brojka na milijun stanovnika je 0,48. U Njemačkoj je 0,43, a ima ih 36, dok je u Francuskoj 0,55 sa istim brojem jednoroga. Italija ih ima tek četiri što čini 0,07 jednoroga na milijun stanovnika, a Španjolska 11 i tu je brojka na 0,23.

Devet zemalja EU-a ima veći broj jednoroga na milijun stanovnika od Hrvatske.