Bruxelles priprema radikalni preustroj strukture proračuna Europske unije (EU) s namjerom spajanja na desetke različitih financijskih programa u tek nekoliko fondova kojima bi se veće ovlasti prenijele na nacionalnu razinu.
U planu kojega je na uvid dobio Financial Times poziva se na ambiciozan budući proračun u opsegu i obliku kako bi se odgovorilo na povećane financijske zahtjeve na području obrane i potrebu za značajnim otplatama dugova.
Zasad u planu nije navedeno koliki bi iznosom proračun koji kreće od 2028. godine mogao biti, ali Europska komisija (EK) predlaže dosad najopsežniji preustroj načina na koji bi se novac raspoređivao uz napomenu da “status quo nije opcija”.
EK napominje da vraćanje duga nagomilanog u vrijeme pandemije Covida-19 nalaže otplatu od oko 30 milijardi dolara godišnje što je otprilike 20 posto godišnje proračunske potrošnje EU-a. To je financijski teret bez presedana koji prisiljava EU-a na promišljanje ukupnih nacionalnih doprinosa.
Svako nastojanje da se poveća iznos proračuna će vjerojatno naići na snažan otpor najvećih neto uplatitelja kao što su Njemačka ili Nizozemska.
No, EK ocjenjuje da je bolje, umjesto pregovora oko već dugo vremena ustaljenih proračunskih kategorija, drastično promijeniti proračunsku strukturu i više od 50 “rigidnih” financijskih programa okupiti u tri glavna fonda koji bi ponudili fleksibilnost za suočavanje s neočekivanim izazovima.
Nacionalne uplate u europski proračun otprilike zajedno dosegnu razinu od jedan posto bruto nacionalnog dohotka EU-a. Sadašnji proračun za razdoblje od 2021. do 2027. godine iznosi oko dva bilijuna eura.
Oko trećine novca ide u poljoprivredne subvencije, jedna trećina odlazi za projekte u slabije razvijenim regijama kroz takozvanu kohezijsku politiku, a preostala trećina onda pokriva sve od inozemne pomoći do plaća dužnosnika i zaposlenika u tijelima EU-a.
Sada je zamisao pojednostaviti proračun tako da bi EK dogovorila plan za svaku zemlju s ključnim reformama i investicijama, što bi uključivalo novac za regionalni razvoj i poljoprivredne subvencije. To bi nacionalnim vladama dalo snažniju polugu u odlučivanju o projektima i odnosilo bi se i na one koji se sada dogovaraju izravno između lokalnih zajednica i Bruxellesa.
Drugi bi dio proračuna sačinjavao “Europski fond za konkurentnost” kojim bi se poticale investicije u ključnim sektorima i zajednički projekti, dok bi “osnaženi” fond za vanjsku politiku bio bolje usklađen sa strateškim interesima čitavoga bloka.
Ta dva fonda bi omogućila da EU izdvaja puno veći dio proračuna na prekogranične obrambene projekte što nije bio prioritet u dosadašnjim proračunima. EK pokreće ovu inicijativu uoči formalnog zakonskog prijedloga vezanog za proračun pod nazivom ‘višegodišnja financijska perspektiva’ koji se očekuje ovoga ljeta. Sve zemlje članice moraju se usuglasiti što je u prethodnom slučaju bio proces dug dvije godine.
Pročitajte još:
EK smatra da su postojeći mehanizmi distribucije novaca previše birokratizirani i spori pri odobravanju projekata. Iako je trenutačni proračunski okvir već na polovici trajanja, samo 6,4 posto novaca iz regionalnih fondova je dosad i utrošeno. Pregovaranje takozvanih financijskih omotnica sa zemljama članicama bi pojednostavilo proces i omogućilo da EK lakše prati kako projekti ostvaruju reformske ciljeve. No, istodobno bi riječ vlasti na lokalnoj ili regionalnoj razini imala manju težinu u načinu korištenja fondova.
Europski parlamentarac iz redova konzervativaca koji je zadužen za pregovore o proračunu Siegfried Muresan izjavio je da je cilj dobiti proračun koji bi bio bolje usklađen s novim prioritetima EU-a što su konkurentnost i obrana.
