EU presporo napreduje u udjelu obnovljivih izvora u energetskoj potrošnji, u Hrvatskoj pad

U 2023. godini 24,5 posto konačne bruto potrošnje energije u Europskoj uniji (EU) došlo je iz obnovljivih izvora što je rast od 1,4 postotna boda u odnosu na godinu ranije, objavio je Eurostat.

Ipak, taj je udio velikih 18 baznih bodova daleko od brojke od 42,5 posto koliki je cilj EU-a za 2030. godinu.

To znači da bi od početka ove do kraja 2030. godine udio obnovljivih izvora energije u konačnoj bruto potrošnji trebao rasti za 2,6 postotnih bodova u prosjeku godišnje.

Konačna bruto potrošnja se definira kao energetski proizvod isporučen za energetske potrebe industriji, prometu, kućanstvima, sektoru usluga uključujući i javne usluge, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu te uključuje i potrošnju električne energije i topline koju upotrebljava energetski sektor za proizvodnju električne energije i topline

Među članicama EU-a najveći udio obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji imala je Švedska, i to čak dvije trećine ili 66,4 posto. Švedska se prvenstveno oslanja na kruta biogoriva, hidroenergiju i vjetar. Slijedi Finska s 50,8 posto s istom strukturom obnovljivog energetskog miksa. Treća je također skandinavska zemlja Danska gdje je udio 44,9 posto s krutim biogorivima i vjetrom kao primarnim izvorima.

Na dnu te ljestvice bili su Luksemburg s tek 11,6 posto, Belgija sa 14,7 posto te Malta s 15,1 posto udjela.

U Hrvatskoj je postotak u 2023. godini bio 28,05 posto, no zanimljivo je da je to pad u odnosu na 2020. kada je iznosio 31 posto. U posljednjih 20 godina pomaci nisu bili veliki jer je u 2004. taj postotak za Hrvatsku bio 23,4 posto.

Na razini EU-a je te godine iznosio tek 9,6 posto.

Očito je da prigovori ulagača u obnovljive izvore da se novi pogoni u Hrvatskoj nedovoljno brzo razvijaju imaju uporište. Pritom najčešće prigovaraju tromosti administracije i kompliciranoj regulativi.

U EU na vjetar i hidroenergiju otpada dvije trećine ukupne električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora pri čemu vjetar ima udio od 38,5 posto te hidroenergija 28,2 posto.

Dalje slijede solarna energija s 20,5 posto, kruta biogoriva sa 6,2 posto te drugi obnovljivi izvori sa 6,6 posto.

Najbrže rastući segment je solarna energija jer je njezin udio u 2008. godini iznosio tek jedan posto, odnosno skočio je s tadašnjih 7,4 teravat-sati (TWh) na današnjih 252,1 TWh.

Među članicama EU-a Austrija je na vrhu po količini potrošene električne energije koja je došla iz obnovljivih izvora s 87,8 posto. Švedska je druga s 87,5 posto te Danska treća sa 79,4 posto.

Visoki postotak u tom segmentu još imaju Portugal sa 63 posto, Hrvatska s 58,8 posto, Španjolska s 56,9 posto, Latviija s 54,3 posto i Finska s 52,4 posto.

Na dnu su ljestvice Malta s 10,7 posto i Češka sa 16,4 posto.

Premda nisu članice EU-a Eurostat iznosi zanimljiv podatak da su u 2023. godini Norveška i Albanija proizvele više električne energije iz obnovljivih izvora no što je bila njihova ukupna potrošnja.

Četvrtina energije za grijanje i hlađenje u EU dolazi iz obnovljivih izvora, a kod transporta je to 10,8 posto.

Hrvatska je u segmentu transporta najgora u EU jer je tek 0,9 posto iskorištene energije došlo iz obnovljivih izvora. Najbolja je Švedska s 33,6 posto.