Europska komisija je 6. veljače predložila sveobuhvatnu zabranu svih usluga koje podržavaju ruski izvoz sirove nafte morskim putem, što daleko nadmašuje prethodne djelomične sankcije EU u nastojanju da zaustavi ključni izvor prihoda Moskve za rat protiv Ukrajine. Rusija izvozi više od trećine svoje nafte u zapadnim tankerima – uglavnom iz Grčke, Cipra i Malte – uz pomoć zapadnih brodarskih usluga.
Zabrana bi okončala tu praksu, koja uglavnom opskrbljuje Indiju i Kinu, te bi učinila zastarjelim ograničenje cijena na kupnju ruske sirove nafte koje je G7 pokušala provesti s mješovitim uspjehom.
Reuters je prvi u prosincu izvijestio da Europska unija i G7 raspravljaju o zabrani. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nije precizirala hoće li se zabrana postupno uvoditi niti hoće li kasnije uključivati rafinirane proizvode – čije je ograničenje cijena drugačije – i druge izvozne energetske proizvode poput ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Rekla je da će zabrana biti “u koordinaciji s istomišljenicima” te da će se ruski LNG tankeri i ledolomci susresti sa “sveobuhvatnim zabranama” održavanja i drugih usluga. G7 je 2022. godine postavio ograničenje cijena za rusku sirovu naftu s ciljem ograničavanja prihoda Moskve, a istovremeno omogućiti trećim zemljama uvoz nafte, sve dok ne plaćaju više od ograničenja.
Prošle godine EU i koalicija koja uključuje članice G7, Veliku Britaniju i Japan, snizili su ograničenje kako bi odrazili pad tržišnih cijena. SAD su izbjegavale ovu koaliciju, iako su na svoj popis sankcioniranih subjekata koji podliježu potpunom zamrzavanju imovine dodale dvije najveće ruske naftne tvrtke, Rosnjeft i Lukoil, što EU nije učinio.
Predsjednica EU-a Ursula von der Leyen predložila je 6. veljače novi krug sankcija protiv Moskve zbog rata u Ukrajini, uključujući zabranu pružanja brodarskih usluga za rusku sirovu naftu. Paket mjera također cilja ruske banke, trgovce kriptovalutama i izvoz metala.
Najnoviji potezi EU protiv Kremlja dolaze točno u trenutku kada su Sjedinjene Države u pregovorima između Rusije i Ukrajine da se prekinu borbe.
Nove sankcije Rusiji za godišnjicu rata u Ukrajini, usmjerene su na transport nafte, banke, kriptovalute i metale kako bi izvršile pritisak na Moskvu. Novi paket sankcija, 20. od ruske invazije na teritorij prije gotovo četiri godine, namijenjen je guranju Moskve u ozbiljne mirovne pregovore, rekla je von der Leyen. “Rusija će doći za pregovarački stol samo ako bude prisiljena da to učini. Ovo je jedini jezik koji Rusija razumije”, stoji u njezinoj izjavi, prenosi Reuters. Von der Leyen rekla je da će paket uključivati i novu zabranu uvoza metala, kemikalija i kritičnih minerala koji još nisu pod sankcijama te ograničiti još veći europski izvoz u Rusiju.
Zabrana pomorskih usluga poput osiguranja i pristupa lukama za izvoz ruske sirove nafte najnoviji je pokušaj Bruxellesa da smanji ključne energetske prihode Moskve. Dr. von der Leyen rekla je da će EU nastojati uvesti zabranu u koordinaciji s “istomišljenicima” nakon odluke Grupe 7 globalnih sila. Osim toga, Bruxelles nastoji pooštriti kontrolu nad “flotom u sjeni” tankera koje Moskva koristi za izbjegavanje ograničenja izvoza nafte i plovilima koja prevoze ukapljeni prirodni plin.
Predsjednica Europske komisije predložila je i daljnje mjere protiv tvrtki za kriptovalute koje omogućuju Rusiji da zaobiđe zapadne sankcije. Blok također želi staviti na crnu listu još 20 ruskih banaka i razmatra mjere protiv trgovaca kriptovalutama kako bi pokušao “zatvoriti put za zaobilaženje zakona”.
Ruski izvoz metala, kemikalija i kritičnih materijala u vrijednosti od oko 570 milijuna eura (850 milijuna singapurskih dolara) godišnje također će biti dodan na popis zabranjenih proizvoda. EU je do sada usvojila 19 rundi neviđenih sankcija protiv Moskve otkako su njezini tenkovi prešli granicu s Ukrajinom u veljači 2022. EU nastoji suzbiti i zaobilaženje sankcija zbog kojih ključne tehnologije korištene na bojnom polju i dalje teku u Rusiju preko trećih zemalja. Diplomatski izvori EU-a rekli su da će paket nametnuti zabrane putovanja i transakcija, kao i zamrzavanje imovine za nešto više od 100 novih subjekata i pojedinaca.
Pročitajte još:
Ako države članice EU-a usvoje paket, koristit će novi “Alat za sprječavanje zaobilaženja”, koji će bloku omogućiti da prvi put ograniči prodaju određene sankcionirane robe trećoj zemlji. EU nastoji zaustaviti zaobilaženje sankcija preko trećih zemalja poput Kirgistana, zaustavljajući izvoz strojeva kako bi spriječio transfer u Rusiju. To bi bio prvi put da je blok koristio mehanizam za zaustavljanje cijelih kategorija izvoza u određenu zemlju.
Iako u izjavi nije imenovana meta, Kirgistan je pod pritiskom nakon što je niz kirgistanskih banaka i tvrtki za kriptovalute posljednjih mjeseci pogođen sankcijama SAD-a, EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva zbog olakšavanja izbjegavanja sankcija. Sankcije moraju biti odobrene od strane 27 država članica EU da bi stupile na snagu, a bit će predstavljene na početnu raspravu u Bruxellesu 9. veljače.
