Desetljeće nakon što je započela rad na uniji tržišta kapitala, EU se još uvijek bori s dogovorom o okviru koji potiče štediše da ulažu svoj novac unutar bloka, a ne u SAD-u, što je neke od njezinih 27 članica potaknulo da djeluju samostalno.
Nakon što je u izvješću iz 2024. upozorio da 300 milijardi eura (349 milijardi dolara) ušteđevine Europske unije godišnje napušta regiju, bivši talijanski premijer Enrico Letta prošli je mjesec rekao da je ulaganje sredstava u američke tvrtke koje reinvestiraju u Europi “vrsta kolektivnog samoubojstva” uzrokovano kontinuiranom fragmentacijom.
Unatoč više od 60 zakonodavnih prijedloga od 2015., nacionalni interesi, tehnička složenost i promjenjivi politički prioriteti ometali su napredak u integraciji tržišta, navodi se u studiji Europske središnje banke (ECB) iz svibnja, piše Reuters.
Novi paket trebao bi biti predstavljen u srijedu. U pet godina od najnovijeg akcijskog plana EU-a, kućanstva su uštedjela 15 posto više gotovine i bankovnih depozita, čime je ukupan iznos porastao na 12,1 bilijun eura, što je ekvivalentno otprilike 30 posto njihovog bogatstva, dok se u SAD-u samo 11 posto nalazi u gotovini.
A u najvećem i najmnogoljudnijem gospodarstvu eurozone ta je brojka još veća. Nijemci drže više od 40 posto svoje financijske imovine u gotovini ili bankovnim depozitima, a samo 12 posto u dionicama, priopćilo je prošle godine Vijeće za vanjske odnose.
Sedam zemalja, predvođenih Španjolskom, pokrenulo je pilot projekt koji uključuje predloženu oznaku „Finance Europe“ kako bi se štedišama pomoglo u odabiru investicijskih proizvoda koji podupiru tvrtke iz EU.
Nakon što utvrde koji instrumenti ispunjavaju uvjete, zemlje će procijeniti trebaju li se prilagoditi propisi i konzultirati se s privatnim sektorom kako bi procijenile potražnju, rekli su dužnosnici za Reuters. Plan se odvija sporije nego što se očekivalo, ali Madrid bi mogao objaviti odluku početkom 2026., rekao je jedan od njih.
U međuvremenu, think tankovi u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj predložili su skaliranje talijanskog Plana ulaganja u štednju (PIR), koji je uspio usmjeriti štednju stanovnika u lokalno gospodarstvo, na razinu EU.
Pokrenut 2017. godine, program je u prvih pet godina prikupio 21 milijardu eura, minimalno razdoblje držanja potrebno za ostvarivanje prava na porezne olakšice, pod uvjetom da je 70 posto imovine uloženo u talijanske tvrtke.
„Umjesto 70 posto u gospodarstvu jedne države članice, to bi bilo gospodarstvo EU-a, možda s malim dijelom i dalje rezerviranim za domaća ulaganja“, rekao je Fabrizio Pagani, bivši dužnosnik talijanskog ministarstva financija koji je osmislio PIR i radi na sličnoj inicijativi na razini cijelog EU-a.
U međuvremenu, u svom najnovijem nastojanju na razini cijelog bloka za povećanje konkurentnosti u odnosu na brže rastuće SAD i Kinu, EU u srijedu treba detaljnije predstaviti planove za unapređenje svoje Unije štednje i ulaganja (SIU). Među prijedlozima bit će davanje Europskom tijelu za vrijednosne papire i tržišta (ESMA) većih ovlasti i mjera za rješavanje prekograničnih prepreka za upravitelje imovinom i tržišne objekte, rekao je dužnosnik Europske komisije za Reuters.
Averzija prema riziku također šteti kućanstvima u EU. Izvješće bivšeg predsjednika ESB-a Maria Draghija navodi da je njihovo neto bogatstvo poraslo za 55 posto između 2009. i 2023., u usporedbi sa 151 posto u SAD-u.
Pročitajte još:
To djelomično odražava nisku kamatu na tekuće račune koja je u eurozoni u rujnu u prosjeku ostvarila samo 0,25 posto, a na depozite s dogovorenim dospijećem porasla je na 1,78 posto, ali i dalje ispod godišnje stope inflacije od 2,2 posto.
Čelnik EBA-e José Manuel Campa prošli je tjedan pozvao na “više akcije” u provedbi Draghijevih prijedloga vezanih uz financije, a Enrico Letta je prošli mjesec upozorio da će SIU propasti ako ostane “ograničen na insajdere financijskog tržišta”.
Upravitelji novca poput milanske tvrtke Anthilia SGR pozdravljaju SIU, uključujući nedavni prijedlog za porezno povlaštene štedne i investicijske račune, ali kažu da riskiraju da ostanu samo na papiru bez nacionalne realizacije.
