Europska komisija je za ovaj tjedan bila predvidjela predstavljanje plana za reindustrijalizaciju ekonomije Europske unije (EU), no to je ponovno odgođeno, sada za ožujak, nakon što je prvotno bilo zamišljeno da se stvar predstavi protekloga prosinca. Ovo je zapravo treće odgađanje jer je prvo predstavljanje pomaknuto na siječanj, zatim na veljaču i sada na ožujak.
Očito je da je ideja jačanja konkurentnosti europske industrije pod snažnim lobističkim pritiscima, kako unutar same EU tako i od međunarodnih partnera kao što su SAD ili Ujedinjeno Kraljevstvo.
Europski povjerenik za industrijsku strategiju Stephane Sejourne je upravo u ponedjeljak objavom nove odgode naznačio da razlike između zemalja članica oko toga plana i dalje ostaju. Sada je novi datum za predstavljanje prvi tjedan ožujka.
“Nakon razgovora u proteklih par tjedana predstavljanje je sada predviđeno za 4. ožujka. Nadamo se da će dodatni tjedan konzultacija dovesti do prijedloga koji je još kvalitetniji”, poručio je, kako prenosi Euronews, Sejourne.
Američki veleposlanik pri EU je rekao kako Washington odbacuje bilo kakve težnje da se preferiraju europske tvrtke u postupcima javne nabave u EU.
“U cijelosti podržavamo europsko naoružavanje i revitalizaciju europske obrambene industrije. Ipak, davanje prednosti europskim komponentama u javnoj nabavi potkopava fleksibilnost zemalja članica u nacionalnim javnim nabavama”, napisao je veleposlanik Andrew Puzder na platformi X.
Analitičar u think-tanku Strategic Perspectives Tristan Beucler pozvao je Europsku komisiju da što prije predstavi odgovarajući zakon tvrdeći da su sve pretpostavke za davanje potpore europskim strateškim industrijama ispunjene.
“Postoji usklađenost između nacionalnih vlada, Europskog parlamenta i poziva iz industrijskog sektora za tu politiku. Sada se Europska komisija treba pobrinuti da njezina unutarnja birokracija ne stane na put donošenju industrijske politike”, kazao je Beucler.
Francuska je jedna od zemalja koja snažno zagovara novu inicijativu o zaštiti europske industrije. Od Bruxellesa se očekuje i da predloži ciljeve udjela u europskim proizvodima koji moraju biti domaćega podrijetla.
Strateški industrijski sektori za EU bili bi, uz ostalo, kemijska industrija, automobilska industrija, umjetna inteligencija, svemirska tehnologija i obrana.
Primjerice, predlaže se prag europske izvornosti na 70 posto za električna vozila, 25 posto za aluminij te 30 posto za plastiku koja se koristi na prozorima i vratima.
Logika ideje je da bi povećanje udjela europskih komponenti te niskougljičnih proizvoda trebalo pojačati potražnju na europskom tržištu i osnažiti industrijsku konkurentnost, kao i smanjiti ovisnost o visokougljičnim ili uvezenim alternativama.
No, nordijske i baltičke zemlje upozoravaju da bi strog režim naziva “Proizvedeno u Europi” mogao odvratiti ulagače i ograničiti pristup europskih tvrtki novim tehnologijama iz trećih zemalja.
Prema informacijama koje su procurile iz Europske komisije, čini se da se sada teži ka njemačkoj poziciji koja zagovara preferiranje partnera sličnoga razmišljanja i sustava javne nabave te onih koji “pridonose konkurentnosti EU-a i ciljevima otpornosti te ekonomske sigurnosti”.
Britanski su dužnosnici izrazili zabrinutost zbog mogućeg protekcionizma tvrdeći da su gospodarstva EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva međusobno snažno povezana.
Pročitajte još:
“Nije vrijeme da se kvari ono što funkcionira”, izjavio je jedan britanski dužnosnik.
Tako je EU veliko izvozno tržište za britanske automobile, a nekoliko tvrtki iz EU-a ima proizvodne pogone u tom sektoru u Ujedinjenom Kraljevstvu.
“Odgoda za koji tjedan nije neki veliki problem. Europska komisija treba odlučiti koji su to partneri sličnog razmišljanja”, ustvrdio je jedan europski diplomat.
