U protekloj godini Europska unija (EU) je uvezla energente vrijedne 336,7 milijardi eura u količini od 723,3 milijuna tona. U odnosu na godinu ranije uvoz je pao i kad se radi o novčanoj vrijednosti, i to za 11,1 posto, i kad je riječ o količini koja je manja za 0,6 posto.
Uvoz energetskih proizvoda zapravo opada u vrijednosti i volumenu od 2022. godine. Od tada je vrijednost energetskog uvoza smanjena za 51,4 posto s tadašnjih 693,4 milijarde eura, a količina energenata je pala za 14,9 posto s 849,5 milijuna tona.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu EU se trudi povećati vlastitu proizvodnju energije i oslanjati se sve više na obnovljive izvore.
Što se uvoza nafte tiče u 2025. godini, njegova je vrijednost naspram 2024. pala za 17,8 posto dok je uvezena količina bila godišnje manja za 6,1 posto.
S druge pak strane došlo je do osjetno povećanja vrijednosti uvezenog ukapljenog prirodnog plina (LNG), i to za čak 35,2 posto. Pritom je količina koja je uvezena povećana za 24,4 posto.
Kod nabave prirodnog plina putem plinovoda vrijednost uvoza je povećana za 3,4 posto, ali je količina smanjena za 5,3 posto.
Ključni energetski dobavljači za EU postali su SAD i Norveška. Primjerice, kod uvoza nafte najveći udio imale su količine iz SAD-a koje su bile zastupljene s 15,1 posto. Druga je Norveška sa 14,4 posto, a treći Kazahstan s 12,7 posto.
Nakon toga je po količini uvoz iz Libije s udjelom od devet posto te onda Saudijska Arabija sa 6,5 posto. Nešto veće pojedinačne količine još su dolazile iz Nigerije i Iraka, a na takozvane ostale zemlje otpalo je 31,1 posto ukupnog uvoza nafte. Ti se postoci odnose na vrijednost uvoza, ali su i kod količina vrlo slične brojke.
SAD je bio glavni dobavljač za LNG. Iz te zemlje EU je kupio čak 56 posto svojih potreba za uvozom. Druga je bila Rusija s 13,9 posto, a treći Katar s 8,9 posto.
Sada su zbog problema u opskrbi iz Katara najviše pogođene Italija, Belgija i Poljska.
Tu onda slijedi Alžir s doprinosom od 6,6 posto te Nigerija sa 4,2 posto.
Što se nabave prirodnog plina plinovodima tiče, uvjerljivo najveći dobavljač za EU bila je Norveška s udjelom od čak 52,1 posto. Alžir je na drugom mjestu sa 17,4 posto, a Rusija je s 10,4 posto udjela završila na trećem mjestu.
Pročitajte još:
Ujedinjeno Kraljevstvo ne zaostaje puno za Rusijom s udjelom u ukupnoj vrijednosti europskog uvoza od 9,1 posto, a sve se više nameće i plin iz Azerbajdžana na koji je otpadalo 8,1 posto.
Od fosilnih goriva EU uvozi i ugljen. Australija je bila najveći dobavljač u tom segmentu s doprinosom od 36 posto. Drugi je SAD s 31,2 posto, a na trećem se mjestu našla Kolumbija s 12 posto.
