EU odustaje od potpune zabrane fosilnih goriva, snižava ciljane stope emisija i uvodi novu kategoriju za mikro aute

Europska komisija u utorak je predstavila svoj novi izmijenjeni plan kojim se trebala zabraniti prodaja svih vozila s motorima na unutarnje izgaranje od 2035. godine, nakon velikih pritisaka iz europskog automobilskog sektora, u potezu koji predstavlja najveći korak unazad za ambiciozne mjere zelene tranzicije u posljednjih nekoliko godina. 

Po novom prijedlogu Komisije, kojeg tek trebaju odobriti vlade država članica EU i Europski parlament, omogućilo bi se da se i nakon 2035. nastavi prodaja nekih vrsta vozila koja nisu potpuno električna, tj. koja nemaju nultu stopu emisija. Ublažavanje pravila tražili su ponajprije autoindustrije Njemačke i Italije.

Čini se da je tom objavom Komisija odgovorila na pozive proizvođača koji su tražili da regulativa omogući prodaju plug-in hibrida (PHEV) i električnih vozila s manjim benzinskim pogonima za povećavanje dosega, u trenutku dok se europski proizvođači osim s američkom Teslom moraju natjecati na domaćem tržištu i protiv sve brojnijih kineskih marki.

“Otvaranje tržišta vozilima s motorima na unutarnje izgaranje, uz paralelni sistem nadoknade stvorenih emisija je pragmatično rješenje, i u skladu je s tržišnim uvjetima,” rekli su iz njemačkog Volkswagena, najvećeg europskog proizvođača po broju vozila.

Iz Volkswagena dodaju da je prijedlog novih ciljeva za smanjenje CO2 emisija “ekonomski smislen,” te su pohvalili i novu potporu za mala električna vozila i fleksibilnije ciljeve smanjenja emisija do 2030. godine.

S druge strane, iz neprofitne skupine Climate Group rekli su da je novi plan Komisije “tragična pobjeda” za tradicionalnu automobilsku industriju u odnosu na električna vozila. “Razvodnjavanje odluke za postupno ukidanje svih benzinskih i dizelskih motora ide protiv velikih kompanija širom Europe, koje ulažu milijarde u elektrifikaciju svojih voznih parkova, i očajnički traže stabilnost koju je dosadašnja planirana zabrana pružala,” kazao je Dominic Phinn iz Climate Group.

Prema prijedlogu od utorka, ciljevi koje sebi zadaje EU sad će se sniziti na smanjenje emisija CO2 za 90 posto, s razina na kojima su bile 2021. godine, do 2035. godine – umjesto dosadašnjih pravila prema kojima su svi novi automobili i kombiji do te godine morali imati nultu stopu emisija.

Proizvođači automobila bi trebali nadoknaditi preostalih 10 posto emisija na druge načine – upotrebom čelika proizvedenog u EU uz nisku stopu ugljičnih emisija, ili primjenom sintetičkih e-goriva ili biogoriva od neprehrambenih sirovina, kao što su poljoprivredni otpad ili rabljeno kuhinjsko ulje. 

Novim planom se proizvođačima nudi i trogodišnji prozor od 2030. do 2032. za smanjenje emisija CO2 iz automobila za 55 posto s razina iz 2021., dok je cilj za smanjenje emisija u kombijima do 2030. snižen s dosadašnjih 50 posto na 40 posto.

Prijedlog Komisije koincidira s odlukom američkog proizvođača Forda koji je u ponedjeljak najavio otpis ulaganja vrijednih 19,5 milijardi dolara i gašenje nekoliko električnih modela, u reakciji na politiku američke vlade koja je ukinula potpore za električna vozila, kao i slabiju potražnju za električnim vozilima u SAD-u.

Analitičari brokerske kuće Jefferies kažu međutim da je slika u Europskoj uniji ipak složenija, čak u okolnostima globalnog “resetiranja” politike o električnim vozilima.

“U stvari tu ima puno više nijansi: vjerojatno ćemo vidjeti odmak od planova za čisto, potpuno, 100-postotno, ukidanje fosilnih goriva, prema fleksibilnijem sistemu pridržavanja zadanih kvota – što samo po sebi označava prekretnicu u europskoj tranzicijskoj priči. Jasno je da globalni automobilski sektor ulazi u trenutak za resetiranje, i ne ide više direktno prema elektrifikaciji.”

Europski proizvođači, uključujući Volkswagen i vlasnika Fiata Stellantis, također su upozoravali na slabu potražnju kupaca za električnim vozilima, i pozivali na ublažavanje planiranih ciljeva i niže novčane kazne za one koji ih ne uspiju ostvariti. Automobilska lobistička grupacija ACEA opisala je sadašnji trenutak kao ključnu točku za budućnost cijelog sektora.

Njemački proizvođači posebno su pod pritiskom, jer u Kini gube tržište pred kineskim konkurentima, koji im rade sve više problema i na domaćem europskom tržištu, zbog uvoza kineskih vozila. Carine koje je EU uvela 2023. na uvoz električnih vozila proizvedenih u Kini pružile su tek kratki predah.

Hildegard Muller, predsjednica njemačke sektorske udruge automobilske industrije VDA, rekla je da predstavljene mjere nisu otišle dovoljno daleko u smjeru podrške industriji, jer su u njima stavljeni novi prohtjevi za proizvođače, koji se tiču korištenja tzv. zelenog čelika i obnovljivih goriva.

“EU je obećala da će ispitati realnu situaciju, napraviti analizu, i na temelju toga uvesti fleksibilnost i prilagodbe postojećeg plana. No, to se nije dogodilo, i Bruxelles nas je razočarao svojim prijedlogom. U vrijeme sve veće međunarodne konkurencije, u trenutku kada je ključno očuvati europsku gospodarsku snagu, ovaj cijeli paket iz Bruxellesa je fatalni potez,” kaže Muller.

Industrija električnih vozila već je upozorila da bi ublažavanje europskih ciljeva za smanjenje emisija moglo ugroziti investicije – između ostalog i u ključnu infrastrukturu za punjenje vozila – te još više povećati zaostajanje Europe za Kinom u prelasku na čišće oblike transporta.

“Prijelaz s jasnog cilja snižavanja emisija od 100 posto na sadašnjih 90 posto možda se čini kao mali pomak – ali ako sada od toga odustanemo, nećemo time samo naštetiti klimi, već ćemo naškoditi i Europi i njenoj konkurentnosti,” izjavio je Michael Lohscheller, predsjednik uprave švedskog proizvođača električnih vozila Polestar.

Komisija je predstavila i mjere za širenje električnih vozila u korporativnim voznim parkovima, koji čine oko 60 posto prodaje svih novih automobila u Europi. Također, nacionalni ciljevi za smanjenje emisija do 2030. i 2035. određivali bi se na temelju BDP-a po stanovniku, i pojedine države bi same odlučivale kako ih postići.

Sektorske udruge su predložile model kakvog primjenjuje Belgija, gdje država daje porezne olakšice kompanijama koje kupuju električna vozila.

Komisija je također pozitivno odgovorila na apele iz industrije da se napravi nova regulatorna kategorije za malene električne automobile, na koje će se primjenjivati blaža pravila, i koji će se računati kao dodatni kredit prema smanjenju CO2 emisija, pod uvjetom da ih se proizvodi u Europskoj uniji.