EU ne želi da kineski litij postane ruski plin

Europska unija (EU) je osmislila prioritetni popis 47 projekata u području rudarstva i prerade kritičnih sirovina za koje će lokalne vlasti trebati po ubrzanom postupku izdavati dozvole, i to u razdoblju od 15 mjeseci ili kraće.

Ideja iza svega toga je nastojanje da se osnaži europska proizvodnja u trenutku rastuće globalne utrke za ključnim sastojcima kao što su litij, kobalt, bakar i rijetki metali. Trenutačno postupci za izdavanje dozvola mogu trajati između pet i deset godina.

“Ne želimo zamijeniti našu ovisnost o fosilnim gorivima ovisnošću o sirovinama. Kineski litij neće biti budući ruski plin”, poručio je potpredsjednik Europske komisije zadužen za industrijsku strategiju Stephane Sejourne.

Francuski europski povjerenik referirao se na činjenicu da EU uvozi mnoge sirovine i gotovo sve rijetke metale iz Kine.

“Na samom početku naših najvažnijih strateških lanaca opskrbe nalaze se sirovine. Neophodne su i za dekarbonizaciju našeg kontinenta. Međutim, Europa trenutačno ovisi o trećim zemljama za mnoge sirovine koje su joj najpotrebnije. Moramo povećati vlastitu proizvodnju, diverzificirati uvoz i stvoriti zalihe. Ovo je povijesni trenutak za europski suverenitet kao industrijsku silu”, ocijenio je Sejourne. 

Litij, koji je ključni sastojak baterija za električna vozila, jedan je od 34 sirovine koje je EU odredio kritičnima za tranziciju s fosilnih goriva na čistu energiju u novoj digitalnoj ekonomiji.

Gotovo polovica, odnosno 13, zemalja članica EU-a je uključeno u spomenutih 47 projekata, a to su Belgija, Francuska, Italija, Njemačka, Španjolska, Estonija, Češka, Grčka, Švedska, Finska, Portugal, Poljska i Rumunjska.

Prema europskom zakonu o ključnim sirovinama, usvojenom u svibnju prošle godine, vlade se obvezuju da će do kraja ovoga desetljeća osigurati da se u tom segmentu 10 posto vađenja ruda, 40 posto prerade i 25 recikliranja obavlja u EU-u.

Prema procjeni Europske komisije, EU je na putu da ispuni te ciljeve kad je riječ o litiju i kobaltu ako se planirani projekti ostvare. Bruxelles napominje i bitan napredak kod grafita, nikla i mangana.

“Projekti obuhvaćaju jedan ili više segmenata vrijednosnog lanca sirovina, pri čemu 25 projekata obuhvaća aktivnosti vađenja, 24 prerade, 10 recikliranja i 2 zamjene sirovina. Strateški projekti obuhvaćaju 14 od 17 strateških sirovina navedenih u Aktu o kritičnim sirovinama. To uključuje nekoliko projekata koji obuhvaćaju litij (22 projekta), nikal (12 projekata), kobalt (10 projekata), mangan (7 projekata) i grafit (11 projekata), što će posebno koristiti u vrijednosnom lancu sirovina za baterije u EU-u. Time će se osigurati da EU može u potpunosti ispuniti svoje referentne vrijednosti za vađenje, preradu i recikliranje za 2030. za litij i kobalt te istodobno ostvariti znatan napredak u pogledu grafita, nikla i mangana. Nadalje, drugi strateški projekti koji uključuju magnezij (1 projekt) i volfram (3 projekta) pridonijet će otpornosti obrambene industrije EU-a, koja se oslanja na upotrebu tih materijala”, poručili su iz Europske komisije.

Ti su projekti odabrani jer pridonose sigurnoj opskrbi EU-a strateškim sirovinama, u skladu su s okolišnim, socijalnim i upravljačkim kriterijima te su tehnički izvedivi. Osim toga, odabrani projekti pokazali su i jasne prekogranične koristi za EU, smatraju u Bruxellesu.

Komisija je utemeljila posebnu upravu za kritične sirovine koja će raditi s tvrtkama na prikupljanju 22,5 milijarde eura kapitalnih investicija, primjerice preko razvojnih banaka.

Europska investicijska banka već je najavila izdvajanje od dvije milijarde eura u tu svrhu u ovoj godini.

Sejourne je izjavio da za europsko djelovanje na području ključnih sirovina nije bilo presudno ponašanje SAD-a koji je iskazao interes za kritične sirovine s Grenlanda, iz Ukrajine i Kanade.

“S druge strane vjerojatno postoji određena količina hitnosti i brzine koje nisu bile prisutne prije par mjeseci u kontekstu trgovinskih odnosa i geopolitičkih napetosti. To moramo uzeti u obzir”, istaknuo je europski dužnosnik.

Ipak, nisu svi jednako oduševljeni ubrzanjem odluka u EU oko kritičnih sirovina. Robin Roels, koji je koordinator udruga za zaštitu okoliša u okviru Europske koalicije za sirovine, smatra da djelovanju Bruxellesa nedostaje dovoljno transparentnosti.

“Ako je EU ozbiljan oko poštene i održive tranzicije, mora otvoriti ovaj proces stvarnom nadzoru te osigurati da se čuje glas s terena. Usprkos ponovljenim zahtjevima, puni popis onih koji su podnijeli zahtjeve za projekte i kriterija prema kojima se ocjenjivalo ostaje nedostupan”, prenosi Euronews njegove riječi.

Europska komisija svakako je svjesna postojanja otpora u javnosti za rudarske projekte što se već pokazalo na nedavnim primjerima oko vađenja litija u Portugalu i Srbiji.

“Proizvodnja u Europi svakako će zahtijevati politički angažman i društvenu prihvaćenost ovih projekata”, ustvrdio je Sejourne te dodao kako je važno istaknuti da su u igri kako nacionalni tako i zajednički europski interesi.