Oporezivanje energetske potrošnje te dodatne naknade za račune stvaraju, uz samu cijenu energije, velike razlike u troškovima za potrošače između zemalja članica Europske unije (EU) koji mogu biti za neke i sedam puta veći, pa je logično da je u dovršenju strukture jedinstvenog energetskog tržišta potrebno poraditi i na tom pitanju.
Ministri energetike članica EU-a imaju sada zadaću smanjivanja jaza u cijenama koja će biti u fokusu ciparskog predsjedanja koje kreće s početkom 2026. godine.
Cijene energije su značajno porasle u EU od početka ruske invazije na Ukrajinu, a u nekim zemljama taj je rast bio izrazito visok kao što je slučaj sa Češkom, Danskom, Litvom ili Rumunjskom gdje su u prosjeku cijene više za 87 posto. U Belgiji su, primjerice, cijene plina porasle gotovo 100 posto.
S druge strane države koje se snažno oslanjaju na obnovljivu energiju kao što su Portugal i Španjolska ili imaju veliki udio proizvodnje u nuklearnim elektranama kao Francuska uspjele su bolje prebroditi snažan rast veleprodajnih cijena, pa su i potrošači lakše podnijeli energetsku krizu.
Njemačka, Belgija i Danska su zemlje EU-a s najvišim cijenama električne energije, dok na suprotnoj strani najniže cijene imaju Mađarska, Bugarska i Malta, podaci su Europske komisije. Kućanstva u Njemačkoj plaćaju struju četiri puta više od onih u Mađarskoj.
Primjerice, u drugoj polovici 2024. u Njemačkoj je cijena struje bila 39,43 eura za 100 kilovat-sati, a u Mađarskoj 10,32 eura. Hrvatska je pri dnu ljestvice po cijeni koja je bila 14,84 eura.
Kod plina razlike su i veće među zemljama. Potrošači u Švedskoj, Nizozemskoj i Danskoj plaćaju najviše, dok građani Mađarske, Hrvatske i Rumunjske plaćaju najmanje iznose. Jaz između Švedske i Mađarske je čak sedam puta.
“Trebamo dekarbonizirati našu energiju i sniziti cijene”, izjavio je europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen.
Ciparski ministar energetike, trgovine i industrije Michael Damianos poručuje da je snižavanje cijena ključno za konkurentnost.
“Mislim da je energetska kriza pokazala da moramo djelovati kolektivno kao unija u bilo čemu što činimo”, prenosi Euronews njegove riječi.
Bruxelles je identificirao nedovoljno učinkovite interkonekcije na elektroenergetskoj mreži, spore procese izdavanja dozvola, fragmentirano planiranje i neujednačene investicije kao glavne zapreke za smanjivanje cijena energije i jačanje konkurentnosti.
No, zadaća ministara energetike u ujednačavanju cijena neće biti jednostavna jer je energetska politika u nadležnosti zemalja članica koje također imaju isključive ovlasti u poreznoj politici.
Pročitajte još:
Europska komisija potiče, primjerice, ugovore o razlici u cijeni kojima proizvođači dobivaju predvidljiv prihod, a potrošači predvidljivije cijene energije. Nedavno je tako Bruxelles podržao izgradnju prve nuklearne elektrane u Poljskoj koja će funkcionirati upravo na takvoj vrsti ugovora gdje bi elektrana imala stabilne prihode na razdoblje od 40 godina.
“Prema ugovoru, poljska država će proizvođaču energije platiti odgovarajući iznos ako cijena na tržištu padne ispod dogovorene cijene prema jasnoj metodologiji koju će pregledati Europska komisija. Ako tržišna cijena poraste iznad dogovorene, tada će proizvođač platiti razliku državi”, navode iz Bruxellesa.
