Trgovinski višak Europske unije (EU) u segmentu prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda osjetno je povećan u listopadu ove godine dosegnuvši 6,3 milijarde eura što je 18 posto više no mjesec ranije i 19 posto više na godišnjoj razini.
Za razdoblje od siječnja do kraja listopada kumulativni višak u tom sektoru je 42 milijarde eura. To je niže za 12,5 milijardi eura no u istom razdoblju lani, ali treba napomenuti da su razlog za to u najvećoj mjeri visoke uvozne cijene, poglavito kave i kakaa.
Vrijednost europskog izvoza hrane u listopadu došla je na rekordni mjesečni iznos od 21,7 milijardi eura i to je sedam posto više no u rujnu te jedan posto više nego u istom mjesecu 2024.
Kumulativna vrijednost izvoza u ovoj godini dosegnula je 199,4 milijarde eura što je za 3,1 milijardu eura ili dva posto više od brojke iz istog razdoblja prošle godine.
Izvoz je također dosta pod utjecajem visokih cijena proizvoda za koje se koristi kakao te kave. Istodobno izvoz žitarica je pao.
Na godišnjoj razini došlo je do pada vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, no on je i dalje dosta visok. Brojka za listopad je 15,4 milijarde eura. To je četiri posto više no mjesec ranije, ali i pet posto niže no u istom mjesecu 2024.
Usprkos tom padu u listopadu na godišnjoj razini u prvih 10 mjeseci ove godine uvoz je povećan za 11 posto u odnosu na prvih 10 mjeseci 2024. i došao je na 157,4 milijarde eura.
Tijekom ove godine do kraja listopada najviše je nominalno rastao izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Ujedinjeno Kraljevstvo, i to za 1,7 milijardi eura, što je četiri posto na godišnjoj razini. Pritom najveći udio imaju proizvodi od kakaa, čokolada i mliječni proizvodi.
Izvoz u Švicarsku povećan je za 946 milijuna eura, odnosno devet posto. Tu su glavni faktor bile upravo više cijene proizvoda od kakaa.
U slučaju izvoza u Tursku priča je nešto drugačija jer rast od 584 milijuna eura ili 13 posto ponajprije treba zahvaliti većem izvozu suncokretovih sjemenki. U Ukrajinu je izvoz povećan za 578 milijuna eura ili 20 posto pri čemu je riječ o širem spektru proizvoda.
Na drugoj pak strani, pokazuju podaci Europske komisije, nominalno je najviše pala vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u SAD. Brojka je manja za 830 milijuna eura ili tri posto. Glavni krivac su niže cijene maslinova ulja i smanjen izvoz vina i žestokih pića, posebice od srpnja.
Za 799 milijuna eura ili sedam posto pao je izvoz u Kinu, a tu je temeljni uzrok snažno smanjenje izvoza žitarica, a naročito pšenice.
Izvoz hrane u Ujedinjeno Kraljevstvo u prvih devet mjeseci vrijedio je 46,6 milijardi eura, a drugo je najveće odredište SAD s 24,2 milijarde eura. Kod Švicarske je brojka 11 milijardi eura, a kod Kine 10,6 milijardi eura.
Najveći nominalni rast uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda zbio se u trgovini s Obalom Bjelokosti gdje je povećanje 2,3 milijarde eura ili 43 posto. Logično, cijene kakaa tu igraju ključnu ulogu.
Uvoz iz Kanade je porastao za 1,5 milijardu eura ili 78 posto, a riječ je ponajprije o većem uvozu pšenice, kukuruza i uljane repice.
Iz SAD-a je uvezena 1,3 milijarde eura veća vrijednost, što je godišnji rast od 13 posto. To je posljedica većeg uvoza kukuruza i većih cijena uvezenih orašastih plodova.
Za 1,2 milijarde eura je povećan uvoz iz Vijetnama te za 1,1 milijardu eura iz Gane. U prvom slučaju veća je bila cijena kave, u drugom kakaa.
Iz Ukrajine je uvezeno manje hrane, i to za čak 2,3 milijarde eura ili 21 posto naspram istog razdoblja u 2024. Došlo je, naime, do pada količina kukuruza, pšenice i uljane repice. Smanjen je kumulativno za gotovo milijardu eura i uvoz iz Rusije i Indonezije.
Pročitajte još:
Inače, najveći uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u prvih deset mjeseci ove godine EU je ostvario iz Brazila, a vrijednost je bila 15,4 milijarde eura.
Drugo je Ujedinjeno Kraljevstvo s 13,3 milijarde eura, a onda dolazi SAD s 10,9 milijardi eura.
