Venecija, Rodos, Barcelona, Dubrovnik… sve su to odredišta o kojima se zadnjih godina često piše da su zagušena turistima dok u Europskoj uniji broj putnika doseže rekordne razine.
Takva navala turista stvara razne probleme, od zaštite okoliša do problema sa stambenim prostorom.
Prema internetskoj stranici za pružanje smještajnih usluga Holidu sa sjedištem u Muenchenu, u 2023. godini Dubrovnik je bio najzatrpanija turistička destinacija, odnosno imao je najveći broj turista po glavi stanovnika u Europi.
Broj je bio 27,42 turista po jednom stanovniku.
Iza Dubrovnika je na ljestvici bio grčki Rodos s 26,33 gostiju po stanovniku. Treća je bila Venecija s 21,33 turista po stanovniku, a četvrti opet grčki Heraklion na Kreti s brojkom od 18,43 turista po glavi stanovnika.
U Bruxellesu su shvatili da stvari treba dovesti pod kontrolu pa, jednako kao što su počeli razrađivati priuštivu stambenu politiku, sada rade na prvoj europskoj strategiji turističkog razvoja kojoj je u središtu jedna riječ – održivost.
“Održivost znači smanjenje emisija, uključivo od putovanja i na samim odredištima. No to također znači mudro upravljanje resursima, zaštitu kulturnog i nacionalnog blaga i stvaranje okvira da turizam doprinosi uravnoteženom regionalnom razvoju u Europi”, izjavio je europski povjerenik za održivi transport i turizam Apostolos Tzitzikostas na turističkom skupu u Bruxellesu.
Europa je glavno svjetsko turističko odredište, a u prošloj godini je udomaćila 758 milijuna posjetitelja. Turistički sektor generira 20 milijuna poslova i sa sedam posto sudjeluje u bruto dodanoj vrijednosti EU-a što je oko 807 milijardi eura.
S rastućim brojem turista ipak raste i zabrinutost, primjerice u Španjolskoj ili Francuskoj na koje s Italijom i Njemačkom otpada više od 60 posto ostvarenih noćenja u EU.
Neravnomjerna raspodjela turista i sezonalnost, a te pojave poznajemo i u Hrvatskoj, stvaraju pritisak na infrastrukturu, stanovanje, prirodne resurse i lokalnu zajednicu.
“Ti pritisci prijete podrivanju dugoročne konkurentnosti turizma i čak njegovom prihvaćanju u lokalnoj zajednici”, smatra povjerenik iz Grčke.
On je pozvao i na snažniju prilagodbu europskih gradova klimatskim promjenama, geopolitičkim mijenama i brzom tehnološkom razvoju.
“Prilagodbe koje načinimo danas osiguravaju veće koristi od turizma za lokalnu zajednicu i općenito ekonomiju u budućnosti”, poručuje Tzitzikostas.
Europa je kontinent koji se zagrijava dvostruko brže od ostatka planeta.
Neki europski gradovi već pokušavaju iznaći vlastita rješenja. Barcelona sadi više stabala, Kopenhagen razvija sustav za upravljanje poplavnim vodama u slučaju jakih kiša, a u Nizozemskoj se stvaraju prirodne barijere kao zaštita od rastuće razine mora.
No, stručnjaci upozoravaju da će trebati puno više novaca i napora.
Iako Europska komisija nema izravne ovlasti u sektoru turizma, u sadašnjem drugom njezinom sastavu pod vodstvom Ursule von der Leyen po prvi put je imenovan povjerenik zadužen za transport i turizam.
Nedavno je Bruxelles završio s javnom raspravom sa građanima, predstavnicima sektora i drugim dionicima o prvoj europskoj turističkoj strategiji koja će svjetlo dana ugledati u 2026.
Iako EU nema izravnu mogućnost donošenja turističkih zakona, Bruxelles ima ovlasti u mnogim područjima koja oblikuju svijet putovanja i ugostiteljstva.
“Važno je razumjeti kako odluke koje formalno ne spadaju strogo u turističku politiku mogu imati izravan učinak na sektor, turiste te konačnu cijenu na odredištima”, ustvrdio je za Euronews bivši europarlamentarac i utemeljitelj okupljanja stručnjaka u okviru godišnjeg Foruma za zrakoplovstvo i turizam Jose Ramon Bauza.
Pročitajte još:
Kako je objasnio, pitanje održivog goriva za zrakoplove je jedan primjer regulative koja izravno utječe na putovanja i turizam.
Drugi je novi elektronski sustav ulazne kontrole na područje EU-a za građane trećih zemalja koji je počeo funkcionirati ovoga mjeseca.
Jedan odgovor
Pametan potez kojim se nastoji zaštititi okoliš i očuvati autentičnost turističkih destinacija.