Čelnici 27 zemalja Europske unije podržali su dugo očekivani “Novi europski sporazum o konkurentnosti” kako bi potaknuli gospodarstvo bloka koje stagnira i smanjili sve veći jaz u odnosu na Sjedinjene Američke Države i Kinu.
Dokument je, javlja Euronews, zaključen u petak tijekom neformalnog summita u Budimpešti na kojem su iznesene zabrinutosti zbog deindustrijalizacije i nepovratnog pada koji dominiraju političkim razgovorima nakon uzastopnih kriza. Ova tmurna slika mogla bi se dodatno pogoršati ako Donald Trump ostvari prijetnju uvođenja kaznenih carina.
Rješenja predložena u sporazumu uključuju obveze za jačanje jedinstvenog tržišta, osiguranje novih sredstava za mala i srednja poduzeća i startupe, smanjenje administrativnih prepreka, promicanje domaće visoke tehnologije, sklapanje “održivih” trgovinskih sporazuma i ulaganje najmanje tri posto BDP-a u istraživanje i razvoj do kraja desetljeća.
Ovi sveobuhvatni ciljevi, kojima će trebati nekoliko godine da se pretoče u konkretne politike, ne bi smjeli biti ostvareni na račun Zelenog plana, kako su to neki desničarski krugovi predložili.
U zajedničkoj izjavi, čelnici su ponovno potvrdili svoju predanost postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine i uklanjanju fosilnih goriva iz energetskog sektora EU.
“Ključno je da hitno zatvorimo jaz u inovacijama i produktivnosti, kako u odnosu na naše globalne konkurente, tako i unutar EU. Radit ćemo u jedinstvu i solidarnosti za dobrobit svih građana Unije, poduzeća i država članica”, navode čelnici.
Ovaj sporazum predstavlja izravan odgovor na ključni izvještaj Marija Draghija, bivšeg talijanskog premijera, koji upozorava da će se EU suočiti s „sporom agonijom” ako ne poduzme odlučne i ambiciozne mjere za povećanje produktivnosti i modernizaciju svoje industrijske baze.
Ipak, u konačnom dokumentu izostavljena je jedna ključna i upečatljiva Draghiova preporuka: zajedničko zaduživanje.
Pročitajte još:
Izvještaj Marija Draghija procjenjuje da će EU trebati uložiti do 800 milijardi eura dodatnih investicija godišnje kako bi ostala konkurentna na sve žešćoj globalnoj sceni. Taj je iznos toliko velik, rekao je, da blok neće imati drugog izbora nego ponovno izdati zajednički dug u velikom obimu, kao što je učinjeno tijekom pandemije COVID-19.
Draghi, koji je prisustvovao summitu u petak, izjavio je da zajedničko zaduživanje nije nužno “prva stvar” kojom bi se EU trebala pozabaviti, ali je naglasio da ono ostaje “neophodno” te pozvao države članice da prestanu odugovlačiti.
