EU izdala 89.000 Plavih karata, Hrvatska najviše radnih dozvola izdaje radnicima iz Nepala

U 2023. godini oko 89.000 visokokvalificiranih radnika izvan Europske unije dobilo je Plavu kartu EU, dozvolu za rad i boravak za visokokvalificirane osobe izvan EU

Njemačka je izdala najveći broj – 69.000 ili 78 posto svih plavih karata EU, pokazuju podaci Eurostata, europskog ureda za statistiku. Druga je Poljska sa 7.000 izdanih Plavih karata ili osam posto, te Francuska, koja je izdala 4.000 ili četiri posto.

Građanima Indije izdano je najviše plavih karata EU u 2023. – 21.000 ili 24 posto svih izdanih plavih karata u EU, a slijede građani Rusije, kojima je izdano 9.000 ili 11 posto ovih dozvola, te Turske (6.000 ili sedam posto) i Bjelorusije (5.000 ili pet posto).

Što se tiče dozvola za državljane izvan EU, koji žele studirati i istraživati, zemlje EU su 2023. godine izdale 451.000 dozvola.

„Njemačka je izdala najviše takvih odobrenja (144.000 ili 32 posto svih dozvola u EU), a slijede Francuska (117.000 ili 26 posto) i Španjolska (55.000 ili 12 posto). Glavni primatelji bili su građani Indije (50.000 ili 11 posto svih dozvola u EU), Kine (47.000 ili 10 posto), Maroka (22.000 ili pet posto) i Sjedinjenih Američkih Država (21.000 ili pet posto)“, pokazuju podaci Eurostata. Hrvatska je u ovom periodu izdala 400 Plavih karata.

U 2023. godini članice EU izdale su ukupno 10.800 dozvola za premještaj unutar tvrtke koje omogućuju građanima izvan EU da budu upućeni iz tvrtke koja posluje izvan EU u podružnicu u jednoj od zemalja EU.

Najveći broj takvih dozvola izdan je u Nizozemskoj – 2.700 ili 25 posto svih dozvola, Njemačkoj i Mađarskoj (obje 1.900 ili 18 posto), Francuskoj (1.500 ili 14 posto) i Španjolskoj (1.100 ili 10 posto).

Većina tih dozvola izdana je građanima Indije (3.900 ili tri posto svih dozvola), Kine (1.600 ili 14 posto) i Južne Koreje (1.300 ili 12 posto).

Strani radnici u Hrvatskoj

Sukladno Zakonu o strancima, u razdoblju od 01. siječnja do 31. prosinca 2023. godine ukupno je izdano 172.499 dozvola za boravak i rad, pokazuju podaci Ministarstva unutarnjih poslova za 2023. godinu. Te godine, najveći broj dozvola izdan je za sektor graditeljstva i to državljanima BiH i Srbije, dok su državljani Nepala bili na trećem mjestu po broju izdanih dozvola.

Već godinu kasnije, u razdoblju od 01. siječnja do 31. prosinca 2024. godine, ukupno je izdano 206.529 dozvola za boravak i rad, a po državama najzastupljeniji su bili radnici iz BiH i Nepala, dok su na trećem mjestu bili državljani Nepala.

Nova godina donijela je i nova pravila. Vlada RH usvojila je Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. Njime se želi bolje i sustavnije regulirati pravni okvir, ne samo zbog usklađivanja s aktima Europske unije nego i adekvatnog reagiranja na fenomen velikog dolaska stranih radnika u Hrvatsku.

Zakon je donio i izmjene koje se odnose na nositelje takozvane Plave karte, čije je važenje sada produljeno s 24 na 48 mjesec, kako je istakao ministar unutarnjih poslova RH, Davor Božinović.

„Plavu kartu sada će moći dobiti i osobe koje nemaju obrazovnu kvalifikaciju, a vještine, isključivo u IT sektoru, dokazuju radnim iskustvom, što će procjenjivati Povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za rad. Zadržan je uvjet da nositelj Plave karte mora imati mjesečno jednu i pol prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj“, rekao je Božinović.

Za strane radnike iz takozvanih trećih zemalja odakle i dolazi najveći broj radnika u Hrvatsku, propisana su i nova pravila koja se odnose na smještaj te će, usvoji li Sabor novi zakon, poslodavac imati obvezu dokazivanja primjerenog smještaja za strane radnike, ako je on taj koji osigurava smještaj za radnika ili je posrednik u tom procesu. Uvodi se i obveza stranom radniku da obavijesti nadležne službe o prestanku radnog odnosa u roku od pet dana nakon što je ugovor prestao važiti, umjesto dosadašnjih 15 dana.

Propisuje se i obveza prijevoznicima koji su dovezli stranca, a bez adekvatnih radnih dozvola, da ga moraju i vratiti u tu zemlju o svom trošku.

„Poslodavci imaju i obvezu da daju novčano jamstvo odnosno zadužnicu državi od jedne prosječne bruto plaće za slučaj da odustanu od radnika za kojeg su tražili ishodovanje dozvole, jer tako je radnik koji je došao – nelegalno u Hrvatskoj. Ova sredstva koja poslodavci daju kao garanciju koristit će se za financiranje povratka ovih radnika u svoje države“, pojasnio je ministar Božinović.

Novi su i uvjeti za ukidanje radne dozvole – ako poslodavac ne poštiva propise o sigurnosti na radu ili se nalaze na listi poslodavaca kod kojih je evidentiran neprijavljen rad ili pomoć državljanima trećih zemalja na nezakonit način. Dozvola može biti odbijena i ako postoje dokazi da namjera stranog radnika nije rad u Hrvatskoj.

Najnoviji podaci MUP-a RH, za prva četiri mjeseca ove godine pokazuju kako je do sada izdano 68.213 dozvola za boravak i rad, od toga u najvećem broju u djelatnostima Turizma i ugostiteljstva – 21.480, Graditeljstva – 21.324, Industrije – 9.023, Prometa i veza – 5.235 te Trgovine – 3.572.

„Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad izdano je za novo zapošljavanje 41.969 dozvola, 22.079 za produljenje dozvola, te 4.165 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (3.685)“, navodi se u MUP-ovim statistikama o broju stranih radnika u Hrvatskoj.

Najveći broj dozvola za boravak i rad do 30. travnja 2025. godine izdan je državljanima sljedećih država: Nepal – 14.620, Bosna i Hercegovina – 12.274, Srbija – 8.351, Filipini – 7.003, Indija – 6.812, Sjeverna Makedonija – 4.213, Egipat – 2.393, Kosovo – 2.294, Uzbekistan – 2.154 te Bangladeš – 1.434. A turistička sezona tek počinje.