Članice Europske unije (EU) osjetno su ublažile plan smanjenja emisija stakleničkih plinova koji je osmišljen i prihvaćen u kontekstu Pariškog klimatskog sporazuma.
Novi je usvojeni cilj smanjiti emisije do 2035. godine između 66,25 i 72,5 posto u odnosu na razine iz 1990. godine.
Do 2040. je načelno ambicija smanjiti emisije za 90 posto u odnosu na tu baznu godinu. Dogovor je postignut nakon 18 sati pregovora predstavnika vlada zemalja članica uoči klimatske konferencije Ujedinjenih naroda COP30 koja se idući tjedan održava u Brazilu.
U biti obveza do 2040. je zapravo smanjena u odnosu na ukupni zajednički cilj jer se predviđa da bi pet posto moglo biti ostvareno izmještanjem obveze u treće zemlje kroz kupnju međunarodnih ugljičnih kredita.
Neke su zemlje, naime, odbacile obvezu za razdoblje do 2040. godine ako im se ne dopusti da pet posto smanjenja emisija ostvare putem međunarodnih ugljičnih kredita. Problem je što nema čvrstog globalnog okvira koji jamči vjerodostojnost tih kredita.
Konačni dogovor dopušta zemljama članicama da dodatnih pet posto ostvare putem kredita u slučaju izvanrednih situacija kao što su veliki šumski požari te da svake dvije godine razmotre cilj od 90 posto u slučaju da on stvara negativne ekonomske posljedice.
Također se odgađa početak trgovanja emisijama za kućanstva i cestovni transport što je bilo kontroverzno pitanje posebice za istočnoeuropske zemlje koje se boje negativne reakcije birača.
Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska nisu poduprle cilj za 2040. godinu, a Bugarska i Belgija su se suzdržale. Ostale su ga zemlje podržale.
Znanstveni savjetodavni odbor EU-a je ranije iznio stajalište da bi se emisije morale smanjiti za 90 posto bez korištenja međunarodnih ugljičnih kredita.
Na kraju je dogovor postignut kvalificiranom većinom.
Da bi postao zakonom sada ga treba prihvatiti i Europski parlament.
Njemačka je prihvatila brojku od pet posto za ugljične kredite unatoč početnom stajalištu vladajuće koalicije da to bude samo tri posto.
Pročitajte još:
Zagovornici smanjenja emisija izražavaju bojazan da bi ublaženi ciljevi mogli potkopati argumente EU-a u dijalogu s trećim zemljama oko klimatskih pitanja.
Podsjetimo, američki predsjednik Donald Trump je povukao svoju zemlju iz Pariškog sporazuma.
