Vijeće Europske unije (EU) i Europski parlament složili su se oko preustroja carinskog okvira EU-a koji treba osuvremeniti alate za nošenje s bitno većim volumenima u trgovini, a posebice u trgovini online.
Reforma u biti uspostavlja nove instrumente za olakšavanje trgovinskih tokova, učinkovitije prikupljanje carina i bolji nadzor robe koja je opasna, štetna ili neusklađena sa standardima.
“Ovaj dogovor označava najsveoubuhvatniju reformu od osnivanja carinske unije 1968. godine. Nova praksa će nam omogućiti da se nosimo s višestrukim izazovima koji izviru iz novih geopolitičkih realnosti i da pritom ostvarimo ekonomsku sigurnost. Kada stupe na snagu, ove će mjere olakšati trgovinu i samo prikupljanje carina na pojednostavljen način i uz potrebnu zakonsku izvjesnost”, poručio je Makis Keravnos, ministar financija Cipra koji predsjeda EU-om.
Dogovor predviđa stvaranje jedinstvenog carinskog središta podataka, odnosno platforme za uvoznike i izvoznike kako bi komunicirali sa carinom u EU uz očuvanje integriteta podataka, sljedivost i nadzor.
Uvodi se carinsko pojednostavljivanje za najpouzdanije trgovce što im štedi vrijeme i novac. Primijenit će se na prostoru cijelog EU-a naknada za obradu predmeta koji čine sadržinu malih paketa.
Osniva se i nova carinska agencija, sa sjedištem u Lilleu, koja će nadzirati i upravljati centrom podataka te koordinirati rad nacionalnih carinskih službi. U tu svrhu će ona neprestano analizirati podatke i pomoći da se prepoznaju najrizičniji tereti koji će dobiti prioritet u inspekcijama.
Agencija će formalno biti ustrojena na dan kada potrebna regulativa stupi na snagu.
Carinska baza podataka za EU bit će jedinstveni online izvor osmišljen za prikupljanje i analizu carinskih podataka u cilju ostvarenja glatkog protoka robe u EU i iz EU-a.
Tvrtke koje moraju ispuniti obvezu carinske prijave to će činiti samo preko tog novog jedinstvenog portala i neće više biti potrebno raditi prijave kod 27 individualnih nacionalnih službi. Moći će unijeti informacije koje pokrivaju višekratne isporuke štedeći time vrijeme i novac.
Nacionalne carinske vlasti će dobiti puni uvid u tijek robe i dobavne lance, odnosno imat će pristup istim podacima u realnom vremenu te će ih moći obrađivati u svrhu bržeg i učinkovitijeg djelovanja.
Prema dogovoru, jedinstvena baza podataka postat će funkcionalna za online trgovinu 1. srpnja 2028. godine, a postupno uvođenje će obuhvatiti kretanje svih roba do 1. ožujka 2034.
Novi regulatorni okvir priznaje novu kategoriju tvrtki koje će se tretirati kao vjerodostojni, odnosno pouzdani trgovci.
Unutar tog okvira, tvrtke koje pružaju sveobuhvatne informacije o kretanju i usklađenosti robe, uz još neke stroge zahtjeve ili kriterije, moći će uživati u učinkovitijim carinskim postupcima kao što je, primjerice, jednostavniji postupak za privremeno skladištenje i tranzit.
Najpouzdanije tvrtke moći će uvezenu robu staviti u promet u EU bez potrebe za aktivnim djelovanjem carinske službe.
Zbog rastućih troškova provjere sve većeg broja malih paketa koji ulaze u EU online trgovinom uvodi se naplata manipulativne naknade za takve pakete čija će visina biti određena prije početka primjene što ne može biti kasnije od 1. studenoga ove godine.
Odgovorni za ispravno ispunjavanje carinskih formalnosti kod online trgovine neće više biti kupci već platforme koje se bave online prodajom, odnosno pružaju uslugu prodaje na daljinu. Uvode se financijske kazne za pružatelje usluga online trgovine koji sustavno propuštaju ispuniti carinske obveze.
Vijeće EU-a i Europski parlament sada moraju dovršiti tehničke detalje reforme prije konačnog prihvaćanja, a novi carinski zakonski okvir će stupiti u cijelosti na snagu 12 mjeseci nakon objave u službenom glasniku EU-a.
Pročitajte još:
Inače, carinske službe u EU provode nadzor nad trgovinom robe vrijednom 4,3 bilijuna eura što je otprilike 14 posto svjetske trgovine.
U 2024. godini one su prikupile 27 milijardi eura vrijedne carinske pristojbe pri čemu su obradile 1,37 milijardi predmeta. U toj istoj godini one su detektirale 64 tisuće slučajeva isporuke robe koja je predstavljala rizik za zdravlje potrošača, a zadržano je čak 112 milijuna falsificiranih predmeta.
