Čelnici zemalja Europske unije (EU) dogovorili su financiranje kredita Ukrajini na dvije godine u vrijednosti od 90 milijardi eura, što će biti jamčeno zajedničkim europskim proračunom, no nisu uspjeli dogovoriti korištenje zamrznute ruske imovine kao pokriće.
Skup na vrhu EU-a, koji je trajao 16 sati, tako na kraju nije postigao ono što su željeli Europska komisija i njemački kancelar Friedrich Merz, nego su zemlje prihvatile rezervni plan o zajedničkom dugu kojeg je već tjednima gurao belgijski premijer Bart De Wever.
Štoviše, tri zemlje – Mađarska, Slovačka i Češka – odbile su sudjelovati u zajedničkom kreditiranju.
Belgija se zadnjih tjedana snažno opirala ideji o korištenju zamrznute ruske imovine tražeći jamstvo drugih članica EU-a da u slučaju tužbe iz Rusije neće sama morati snositi financijsku štetu. Naime, Euroclear, koji je financijska depozitarna agencija, nadzire veliki dio ruske imovine koja je zamrznuta u EU otkako je krenuo sukob u Ukrajini.
Mette Frederiksen, premijerka Danske koja predsjeda EU-om do kraja godine, ipak je pokušala zadržati optimizam izjavivši da je najvažnije da je financijska potpora EU-a Ukrajini osigurana.
Ukrajini je dobivanje financijske injekcije izrazito važno budući da bi se bez toga suočila s problemima s likvidnošću već na proljeće.
“Naravno da neki nisu sretni s ovakvim ishodom.. oni su htjeli kazniti ruskog predsjednika Vladimira Putina uzimajući njegov novac. No, politika nije emotivna stvar, prevladala je racionalnost”, ustvrdio je De Wever.
Tjednima su Europska komisija i Berlin pritiskali zemlje članice da prihvate plan o korištenju 210 milijardi eura vrijednu zamrznutu rusku imovinu za financiranje Ukrajine.
Iako uglavnom zemlje na sjeveru Europe i Njemačka nisu baš sretne zajedničkim zaduživanjem, za razliku od južnih zemalja članica EU-a, plan je prihvaćen zbog hitnosti financiranja Ukrajine i potrebe da se iskaže potpora Kijevu.
Kao koncesija Njemačkoj, europski čelnici su ostavili vrata otvorena za odluku da se ruska zamrznuta imovina iskoristi za otplatu kredita za Ukrajinu, no to je nešto o čemu će se trebati dogovarati u budućnosti.
Pročitajte još:
Belgija je uporno tražila da sve zemlje članice daju čvrsta jamstva praktično neograničenom količinom novaca da ta zemlja neće ostati sama izložena opasnosti ruske tužbe za financijskom odštetom.
U jednom trenutku se činilo da je De Wever ostao usamljen, no dok je Europska komisija pokušavala progurati plan sa zamrznutom ruskom imovinom skupina zemalja predvođena Belgijom i Italijom u tajnosti je radila na tome da nametne plan B, odnosno zajedničko zaduživanje.
“To je izronilo kao najrealističnije i najpraktičnije rješenje”, priznao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
