Zemlje članice Europske unije (EU) će morati plaćati kamate u iznosu od 5,6 milijardi eura godišnje ako se ne uspiju dogovoriti oko kredita od 140 milijardi eura za Ukrajinu koji bi bio poduprt zamrznutom ruskom imovinom, upozorila je Europska komisija.
Izbor koji se nalazi pred članicama je iznijet u dokumentu Europske komisije u kojega je uvid imao Financial Times, a razrađen je nakon što krajem protekloga mjeseca nije postignut dogovor na samitu EU-a o planu kreditiranja Kijeva u iduće dvije godine korištenjem zamrznute ruske imovine.
Taj je prijedlog blokirala Belgija u kojoj se nalazi središnji depozitorij kod kojega se vodi imobilizirana imovina. Naime, Belgija traži jamstva da neće dospjeti u probleme u slučaju uporabe te imovine zbog straha od zakonskih i financijskih posljedica ako Rusija poduzme korake odmazde.
Bruxelles je novi dokument odaslao u glavne gradove zemalja članica ističući sve implikacije financiranja Ukrajine bez korištenja ruske imovine kao podloge.
U njemu se navodi da bi tada članice morale odobriti zajedničko zaduživanje, koje bi bilo dodatni teret za već napregnute mnoge nacionalne proračune, ili izravnu potporu od 140 milijardi eura. Obje varijante bi tražile fiskalne prilagodbe u nekim zemljama i izravno bi utjecale na deficit i dug.
Bruxelles procjenjuje da bi trošak zajedničkog kredita bio 5,6 milijardi eura godišnje, a visoko zadužena Francuska bi morala od toga preuzeti milijardu eura. Doprinos Italije u kamatama bi bio 675 milijuna eura, a Belgije, koja se upravo muči da usvoji proračun za iduću godinu, 200 milijuna eura.
Ne mogu se isključiti ni dodatni neizravni troškovi za financijske programe EU-a.
Istodobno, Europska Komisija pojašnjava da bi prihvaćanje plana kojega je blokirala Belgija značilo privremenu potencijalnu obvezu prije no što bi ona bila uključena u novi proračun EU-a od 2028. godine.
Bruxelles upozorava da bi odluku trebalo doniijeti na skupu na vrhu EU-a u prosincu i pritom se nude određena rješenja za belgijsku zabrinutost.
Financijska jamstva koja bi početno osigurale zemlje članice, a onda proračun EU-a, pokrila bi rizik arbitražne presude protiv zemlje članice, kaže se u dokumentu.
Pročitajte još:
Napominje se da je važno riješiti još i pitanje stalnosti zamrznuća ruske imovine, odnosno pronalaženja zakonske mogućnosti da ta imovina ostane zamrznuta dulje od sadašnjih šestomjesečnih razdoblja koja je potrebno stalno obnavljati.
Belgija strahuje da bi, u slučaju da neka članica EU-a odluči staviti veto na produženje sankcija, Rusija mogla zatražiti isplatu gotovine što bi dovelo onda i do toga da zemlje članice moraju platiti i puni iznos kredita Ukrajini.
