Banke u eurozoni moraju obratiti pozornost na rast loših kredita, posebice kod davanja kredita manjim tvrtkama, potrošačima i sektoru komercijalnih nekretnina na manje atraktivnim lokacijama, izjavila je članica nadzornog odbora Europske središnje banke (ESB) Sharon Donnery.
Od pandemije ESB periodično upozorava na rizik od neprihodujućih kredita, no dosad se to nije materijaliziralo osim blagog povećanja tijekom 2024. godine.
Unatoč povoljnom razvoju situacije u zadnjih nekoliko godina Donnery je navela nekoliko ranjivih područja na koja treba obratiti pozornost, posebice u svjetlu geopolitičkih i trgovinskih napetosti.
“Trenutačno geopolitičko okružje dodaje novi sloj neizvjesnosti i izvor je negativnih rizika. Rastuće globalne trgovinske napetosti i poremećaji u lancima dobave također predstavljaju rizik za banke sa značajnom izloženošću prema izvozno orijentiranim sektorima”, rekla je Donnery na financijskoj konferenciji u Milanu.
Po njezinim riječima, izgledi su posebno izazovni kad je riječ o kreditima za komercijalne nekretnine koje ne spadaju u one na područjima gdje vlada velika potražnja.
Navela je da je u zadnjem tromjesečju prošle godine primijećeno blago povećanje kašnjenja u otplatama potrošačkih kredita te je poručila da se banke moraju pripremiti na moguće daljnje pogoršanje u slučaju lošijih ekonomskih okolnosti.
Istaknula je i da je oprez ključan kod kreditiranja manjih i srednjih poduzeća jer bi ona podnijela najveći teret pogoršanja stanja u gospodarstvu.
Podsjetimo, Hrvatska narodna banka (HNB) je ove godine u ožujku donijela odluku kojom se pooštravaju kriteriji za dodjelu potrošačkih kredita i koji stupaju na snagu 1. srpnja. To je bilo potaknuto prvenstveno namjerom da se uspori zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, te tako ublaže rizici za potrošače i financijsku stabilnost.
Prema toj odluci, omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene i 40 posto za nestambene kredite.
Također, omjer iznosa kredita potrošaču i vrijednost nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto.
Pročitajte još:
No, kod tih mjera su dopuštene i određene iznimke što znači da će banke i dalje moći, na temelju vlastite procjene, klijentima odobriti do 20 posto iznosa stambenih kredita i 10 posto iznosa ostalih kredita mimo postavljenih ograničenja. Dopuštena je i fleksibilnost do 20 posto kad je riječ o omjeru iznosa kredita i vrijednosti nekretnine.
Ograničenja u kriterijima kreditiranja stupaju na snagu 1. srpnja jer se željelo otvoriti prostor da se dijelu potrošača koji su već u postupku procjene kreditne sposobnosti i kupnje nekretnine omogući dovršetak ugovaranja kredita prije no što nove mjere postanu važeće, kao i za pripremu kreditnih institucija za provođenje novog okvira kreditiranja.
