Banke u eurozoni trebale bi se početi pripremati za češće korištenje standardnih kreditnih operacija Europske središnje banke (ESB), kako se višak likvidnosti u financijskom sustavu postupno smanjuje, upozorava ESB u blog objavi objavljenoj u četvrtak.
Pozivajući se na godišnje istraživanje među bankarskim trezorima, ESB navodi da banke koje predstavljaju oko četvrtine ukupne imovine bankarskog sustava eurozone već posluju blizu svoje željene razine rezervi. To je značajan porast u odnosu na 15 posto godinu ranije, a očekuje se da će taj udio do kraja godine dosegnuti čak 50 posto.
„Kako se rezerve nastavljaju smanjivati, bit će važno da banke budu spremne koristiti operacije Eurosustava kao rutinski alat za upravljanje likvidnošću i podršku tržišnim aktivnostima“, navodi skupina ekonomista ESB-a.
Nakon godina obilježenih kriznim mjerama, uključujući dugoročne kredite i masovne otkupe obveznica, ESB se sada priprema za prijelaz na sustav u kojem će razina rezervi više ovisiti o stvarnim potrebama banaka.
Višak likvidnosti dosegnuo je vrhunac krajem 2022. godine na oko 4,7 bilijuna eura, no od tada se prepolovio zbog isteka kredita i prestanka reinvestiranja dospjelih obveznica.
Iako je korištenje standardnih tjednih i tromjesečnih operacija ESB-a zasad ostalo relativno nisko, broj banaka koje sudjeluju u tim operacijama postupno raste. Članica Izvršnog odbora ESB-a Isabel Schnabel među onima je koji aktivno potiču banke da te instrumente koriste redovito, a ne samo u kriznim situacijama.
Analiza tržišta novca pokazuje da se likvidnost i dalje ravnomjerno raspoređuje među bankama i državama eurozone, bez znakova fragmentacije. Banke koje su najbliže svojoj optimalnoj razini rezervi ujedno su i najaktivnije na kratkoročnim repo tržištima.
Pročitajte još:
Kratkoročne kamatne stope zasad se kreću blizu depozitne stope ESB-a od dva posto, no eventualni rast – osobito na tržištu dužih ročnosti – mogao bi signalizirati promjene u potrebama za likvidnošću i atraktivnosti ESB-ovih kreditnih operacija.
ESB će kasnije ove godine preispitati operativni okvir uspostavljen 2024., kako bi ga prilagodio novim uvjetima na financijskim tržištima. U planu su i dodatni alati, uključujući refinancijske operacije i strukturni portfelj imovine, koji bi trebali pomoći bankama u upravljanju budućim potrebama za likvidnošću.
