Financijska tržišta podcjenjuju geopolitičke rizike, a gotovo sve banke u eurozoni izložene su njima u određenoj mjeri. Zbog toga bi slabljenje regulative moglo dugoročno ugroziti održivost bankovnog sektora, rekla je u četvrtak predsjednica nadzornog odbora Europske središnje banke (ESB) Claudia Buch.
Američki dužnosnici trenutno rade na nizu inicijativa za olakšavanje regulatornog opterećenja u američkom bankovnom sustavu, što uključuje i ublažavanje pravila o obaveznim pričuvama, manje ispitivanja stabilnosti banaka, i pozitivniji stav o spajanjima i akvizicijama u bankarskom sektoru.
No, s druge strane Atlantika Buch se protivi takvim idejama u eurozoni, jer kaže da propisi o rezervama ne idu nauštrb profitabilnosti, te da banke moraju biti spremne za teško predvidljive scenarije – posebice s obzirom na to da je sposobnost europskih vlada da odgovore na krizu većom potrošnjom vrlo ograničena.
“Široka otpornost ne šteti dugoročnoj profitabilnosti,” rekla je Buch u svojem govoru u četvrtak. Ključni problem jest što trenutačne tržišne vrijednosti pojedinih banaka ne odražavaju rizike, tako da postoji opasnost od nagle promjene cijena – a u takvom scenariju veće kapitalne rezerve bi bolje zaštitile banke.
“Tradicionalna korelacija kojom se povezuju makroekonomski šokovi i kreditni rizik možda više ne postoje. To ukazuje da tržišta podcjenjuju geopolitičke rizike,” rekla je Buch. U slučaju sistemskih šokova, poput pandemije, ili primjerice rasta troškova struje nakon ruske invazije na Ukrajinu, vlade često surađuju sa središnjim bankama kako bi ublažile rizike za šire gospodarstvo.
Međutim, razine javnog duga već su prilično visoke, tako da vlasti vjerojatno ne bi mogle pružiti takvu podršku gospodarstvu u nekim budućim krizama, dodaje Buch. S druge strane, u eurozoni zasad nema ni znakova da se pojavljuju značajni gubici ili da se ograničava kreditna ponuda banaka s obzirom na veće propise o obaveznim kapitalnim rezervama, tako da održavanje postojećih pravila od velike važnosti.
Pročitajte još:
ESB će svoj dio posla odraditi racionalizacijom svojih nadzornih aktivnosti i procjenom učinkovitosti svojeg rada. Međutim, takve promjene neće dovesti do slabije regulative, tvrdi Buch.
“Nama nisu potrebni novi regulatorni okviri, ali nam je potrebna predanost zakonodavaca, da se ne oslabljuju okviri koje već imamo na snazi,” zaključuje Buch.
