Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) odlučilo je sniziti tri ključne kamatne stope ESB-a za 25 baznih bodova. Sukladno tome, kamatne stope na depozitnu olakšicu bit će smanjene na 2,50 posto, kamatne stope na glavne operacije refinanciranja bit će smanjene na 2,65 posto a kamate za mogućnost posudbe na kraju dana smanjit će se na 2,90 posto, s početkom primjene od 12. ožujka 2025. godine.
Odluka o snižavanju kamatne stope na olakšice depozita – stope kojom Upravno vijeće upravlja stajalištem monetarne politike – temelji se na njegovoj ažuriranoj procjeni izgleda inflacije, dinamici temeljne inflacije i snazi prijenosa monetarne politike, priopćeno je iz ESB-a.
„Proces dezinflacije dobro napreduje. Inflacija se nastavila općenito razvijati prema očekivanjima osoblja, a najnovije projekcije usko su usklađene s prethodnim izgledima inflacije. Članovi osoblja sada vide prosječnu ukupnu inflaciju od 2,3 posto u 2025., 1,9 posto u 2026. i dva posto u 2027. Revizija ukupne inflacije naviše za 2025. odražava snažniju dinamiku cijena energije. Za inflaciju isključujući energiju i hranu, osoblje projicira prosjek od 2,2 posto u 2025., dva posto u 2026. i 1,9 posto u 2027.“, navedeno je u priopćenju ESB-a.
Većina mjera temeljne inflacije sugerira da će se inflacija zadržati oko srednjoročnog cilja Upravnog vijeća od dva posto na trajnoj osnovi. Domaća inflacija i dalje je visoka, ponajviše zato što se plaće i cijene u pojedinim sektorima još uvijek s velikim kašnjenjem prilagođavaju prošlom rastu inflacije. No rast plaća usporava se prema očekivanjima, a dobit djelomično ublažava utjecaj na inflaciju.
„Monetarna politika značajno postaje manje restriktivna jer smanjenje kamatnih stopa čini novo zaduživanje jeftinijim za poduzeća i kućanstva, a rast kredita se ubrzava. U isto vrijeme, ometanje ublažavanja uvjeta financiranja dolazi od prošlih povećanja kamatnih stopa koje se još uvijek prenose na stanje kredita, a kreditiranje je općenito prigušeno. Gospodarstvo se suočava s neprestanim izazovima i osoblje je ponovno smanjilo svoje projekcije rasta – na 0,9 posto za 2025., 1,2 posto za 2026. i 1,3 posto za 2027. Revizije prema dolje za 2025. i 2026. odražavaju niži izvoz i trajnu slabost ulaganja, djelomično potječući od velike neizvjesnosti trgovinske politike, kao i šire neizvjesnosti politike“, stav je Upravnog vijeća.
Rastući realni prihodi i postupno slabljenje učinaka prošlih povećanja kamatnih stopa ostaju ključni pokretači koji podupiru očekivani porast potražnje tijekom vremena.
Upravno vijeće spremno je prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija u srednjoročnom razdoblju stabilizirala, i to postojano, na ciljnoj razini od dva posto i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.
“Upravno vijeće odlučno je osigurati da se inflacija održivo stabilizira na svom srednjoročnom cilju od dva posto. Osobito u sadašnjim uvjetima rastuće neizvjesnosti, slijedit će pristup koji ovisi o podacima i od sastanka do sastanka za određivanje odgovarajućeg stajališta monetarne politike”, priopćeno je nakon sjednice.
Nadalje, Upravnom vijeću na raspolaganju je i instrument zaštite transmisije, kojim može odgovoriti na neopravdanu, neurednu tržišnu dinamiku koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u svim državama europodručja radi učinkovitijeg ispunjavanja zadaće održavanja stabilnosti cijena.
Pročitajte još:
Konkretno, odluke Upravnog vijeća o kamatnim stopama temeljit će se na njegovoj procjeni izgleda inflacije u svjetlu pristiglih gospodarskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i snage prijenosa monetarne politike.
Portfelj programa kupnje vrijednosnih papira i portfelj hitnog programa kupnje zbog pandemije smanjuju se umjerenom i predvidljivom dinamikom, podsjećaju iz ESB-a, jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira.
