ESB ponovno snizio kamate, prvo uzastopno smanjenje u 13 godina

ESB/flickr.com
Predsjednica ESB-a Christine Lagarde, guverner Banke Slovenije Boštjan Vasle i potpredsjednik ESB-a Luis de Guindos, Foto: ESB/flickr.com

Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) odlučilo je sniziti tri ključne kamatne stope ESB-a za 25 baznih bodova. Sukladno tome, kamatne stope na depozitnu olakšicu smanjit će se na 3,25 posto, operacije glavnog refinanciranja na 3,40 posto i graničnu pozajmicu na 3,65 posto, s učinkom od 23. listopada 2024. godine. Ovo je i prvo uzastopno smanjenje kamatnih stopa u 13 godina.

Odluka o snižavanju kamatne stope na olakšice depozita – stope kojom Upravno vijeće upravlja stajalištem monetarne politike – temelji se na njegovoj ažuriranoj procjeni izgleda inflacije, dinamici temeljne inflacije i snazi prijenosa monetarne politike. Pristigle informacije o inflaciji pokazuju da je proces dezinflacije na dobrom putu. Na izglede inflacije također utječu nedavna negativna iznenađenja pokazatelja gospodarske aktivnosti. U međuvremenu, uvjeti financiranja ostaju restriktivni“, priopćeno je ESB-a.

Očekuje se da će inflacija rasti u nadolazećim mjesecima, prije nego što padne na cilj tijekom sljedeće godine. Domaća inflacija i dalje je visoka jer plaće i dalje ubrzano rastu, navedeno je u priopćenju.

Istodobno, pritisci na troškove rada će nastaviti postupno slabiti, pri čemu će profit djelomično ublažiti njihov utjecaj na inflaciju.

Upravno vijeće je odlučno osigurati da se inflacija vrati na svoj srednjoročni cilj od dva posto te će držati kamatne stope dovoljno restriktivnim onoliko dugo koliko je potrebno za postizanje ovog cilja.

Priopćeno je i da će upravno vijeće nastaviti slijediti pristup koji ovisi o podacima i od sastanka do sastanka za određivanje odgovarajuće razine i trajanja ograničenja. Konkretno, njegove odluke o kamatnim stopama temeljit će se na njegovoj procjeni izgleda inflacije u svjetlu pristiglih ekonomskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i snage prijenosa monetarne politike.

Eurosustav više ne ulaže sve isplate glavnice iz vrijednosnih papira koji dospijevaju kupljenih u okviru programa kupnje u slučaju pandemije (PEPP), čime se PEPP portfelj smanjuje u prosjeku za 7,5 milijardi eura mjesečno. Upravno vijeće namjerava prekinuti ponovna ulaganja u okviru PEPP krajem 2024.

Upravno vijeće nastavit će primjenjivati ​​fleksibilnost u ponovnom ulaganju otkupa koji dospijevaju u portfelj PEPP-a, navodi se u priopćenju, s ciljem suzbijanja rizika transmisijskog mehanizma monetarne politike povezanih s pandemijom.

11 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari