Potrošači u eurozoni prognozirali su u listopadu da će na kraći rok inflacija malo ubrzati, iako dugoročno imaju ista očekivanja kao i mjesec ranije, vidi se iz najnovije ankete Europske središnje banke (ESB) objavljene u petak – u novom argumentu koji ukazuje da su cijene stabilne i da stoga nije potrebno mijenjati monetarnu politiku i snižavati kamatne stope.
Inflacija u eurozoni se veći dio ove godine kretala oko ciljane razine ESB-a od 2,0 posto, a dužnosnici banke očekuju da će ostati na toj razini i u srednjoročnom razdoblju – što je rijedak uspjeh za banku koja se prvo desetljećima borila s iznimno niskom stopom inflacije, prije nego što je naglo skočila na preko 10 posto u godinama za vrijeme i nakon pandemije.
Potrošači koje je ESB anketirao u listopadu rekli su da očekuju inflaciju u sljedećoj godini od 2,8 posto – malo iznad 2,7 posto koliko su predviđali mjesec dana ranije – dok se rast cijena za tri godine unaprijed očekuje na razini od 2,5 posto, a za sljedećih pet godina 2,2 posto, priopćili su iz ESB-a u petak.
Brojke iz ankete temelje se na uzorku 19.000 punoljetnih osoba u 11 država članica eurozone, i po svemu sudeći u skladu su sa stajalištima čelnih ljudi ESB-a da inflacija više nije problem o kojem treba brinuti – i da se, usprkos rastu cijena na nekim domaćim tržištima – generalno inflacija spušta prema cilju.
Zbog toga i financijska tržišta smatraju da nema nikakvih izgleda da bi uskoro moglo doći do smanjenja kamatnih stopa na sljedećem sastanku ESB-a u prosincu. Analitičari ocjenjuju da su izgledi za rezanja kamata u narednoj godini tek oko 30 posto, a većina ekonomista kaže da je ciklus uspona i padova kamatnih stopa došao na najnižu razinu.
Očekivanja od prihoda i potrošnje također podržavaju taj narativ. Anketirani potrošači u sljedećoj godini očekuju da će im prihodi rasti za 1,2 posto – u odnosu na ranija predviđanja od 1,1 posto – dok je očekivani rast potrošnje ostao nepromijenjen, i još uvijek je na 3,5 posto.
Iako iz ESB-a kažu da ostaju otvoreni za daljnja smanjenja kamatnih stopa, jasno jsu dali do znanja da im se ne žuri mijenjati monetarnu politiku, a neki dužnosnici čak tvrde da je sa rezanjima gotovo nakon što su lipnju prepolovili kamatnu stopu sa 4 na 2 posto.
U četvrtak su podaci također pokazali da se izdavanje bankarskih kredita kompanijama iz eurozone prošli mjesec održalo na stabilnim razinama, i da je glavni indikator gospodarskog raspoloženja (ESI) porastao u studenom. Gospodarstvo eurozone pokazalo se neočekivano otpornim na trgovinske šokove i neizvjesnosti koje su potresale svjetska tržišta ove godine, iako taj rast ostaje skroman.
Iako europska ekonomija ide dalje na krilima domaće potrošnje, izvozni sektor – glavni pokretač rasta u proteklom desetljeću – još uvijek se bori sa slabljenjem konkurentnosti europske industrije. Istovremeno, Europa gubi bitku protiv Kine na najvećim tržištima, a problemima se dodaju i nove američke carine.
Pročitajte još:
Pokazatelj gospodarskog raspoloženja (ESI) kojeg mjeri Europska komisija popeo se u studenom u eurozoni na 97,0, u odnosu na 96,8 u listopadu.
Optimizam u industrijskom sektoru ponovno je pao nakon slabašnog poboljšanja mjesec dana ranije, no optimizam potrošača zasad je stabilan. Građevinski sektor je, međutim, napravio značajan pomak, a došlo je i do porasta u sektoru usluga.
Rast kreditiranja kompanija u listopadu je bio 2,9 posto, jednako kao i prethodni mjesec, a rast kredita kućanstvima ubrzao se na 2,8 posto, što je najviša razina u posljednje dvije i pol godine.
Jedan odgovor
Odlično je vidjeti da inflacija u eurozoni opada prema ciljnoj razini od 2 posto. To ukazuje na stabilizaciju gospodarstva i dobar je znak za buduće ekonomske izglede. Odluka Euroske banke da ne planira dodatna smanjenja kamatnih stopa također odražava povjerenje u trenutni smjer monetarne politike i stabilnost tržišta.