ESB i HNB na različitim stranama: Jedni potiču kreditiranje, drugi pooštravaju kriterije

Europska središnja banka (ESB) je krajem prošlog tjedna po peti put snizila ključne kamatne stope za 25 baznih bodova kako bi potaknula stagnirajuće gospodarstvo eurozone. Odluku olakšava inflacija koja se približava ciljanoj razini od dva posto.

„Većina pokazatelja pokazuje da će se inflacija trajno stabilizirati oko ciljanih dva posto“, izjavila je predsjednica ESB-a Christine Lagarde.

Bruto domaći proizvod (BDP) eurozone stagnirao je u četvrtom tromjesečju 2024. godine, pokazuju podaci Eurostata. Njemačka i Francuska, dva najveća gospodarstva smanjila su se u većoj mjeri od očekivanog; njemačko je palo 0,2 posto, a francusko 0,1 posto. Prema preliminarnim podacima koje je objavio Eurostat, BDP u eurozoni ostao je nepromijenjen u odnosu na prethodni kvartal. To je značajno usporavanje u odnosu na rast od 0,4 posto zabilježen u trećem tromjesečju i ispod rasta od 0,1 posto koji su predviđali analitičari. To je najslabiji rast od četvrtog kvartala 2023. godine.

ESB-ovo smanjenje kamatnih stopa postupno smanjuju cijene novih zajmova za tvrtke i kućanstva, što bi trebalo potaknuti potrošnju i posljedično potaknuti oslabjela gospodarstva eurozone. Ali ono što vrijedi za cijelu eurozonu, ne vrijedi za Hrvatsku. Hrvatska bilježi najveće stope gospodarskog rasta u EU, inflacija ponovo raste (od rujna 2024., prema podacima Eurostata) i najveća je u eurozoni, a potrošnja je dostigla rekordne razine. Prema podacima Porezne uprave prošle je godine izdano 79,6 milijuna računa više nego 2023., dok je njihova vrijednost porasla za 4,37 milijardi eura, što je gotovo 11 posto veća vrijednost računa nego u godini ranije.

Sve to aktualiziralo je raspravu o tome odgovara li politika ESB-a Hrvatskoj, odnosno hoće li monetarno popuštanje ESB-a dodatno potaknuti ionako visoku inflaciju u Hrvatskoj. Vlada Andrije Plenkovića činjenicu da Hrvatska ima najveću inflaciju u eurozoni objašnjavaju među ostalim stopama rasta BDP-a koje su veće od onih u eurozoni. Posljednji dostupni podaci za treće tromjesečje 2024. godine pokazuju naime da je hrvatski BDP porastao 3,9 posto u odnosu na treće tromjesečje 2023. godine. Gospodarstvo eurozone u isto je vrijeme raslo po stopi od 1,2 posto.

„U fazi ekonomske ekspanzije, koju obilježava značajan rast BDP-a, u pravilu po relativno visokim stopama rastu i plaće i osobna potrošnja. Veća potrošnja, odnosno potražnja za proizvodima i uslugama dovodi do toga da poduzeća povećavaju cijene proizvoda i usluga upravo zato što se puno troši. Veći rast plaća za poduzeća znači veći trošak proizvodnje, što također dovodi do povećanja cijena“, objašnjava Viktor Viljevac s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u svojoj analizi koju je objavio na Ideje.hr. Sličnog je stava i Maruška Vizek, znanstvena savjetnica Ekonomskog instituta, Zagreb, koja ističe da je hrvatska stopa rasta BDP-a iznad našeg potencijalnog rasta.

„To znači da imamo ekonomiju koja je pregrijana. To se automatski može odraziti na razinu cijena. Drugi faktor je vrlo visoki rast plaća. Mi smo već sad u spirali; prvo su rasle cijene, pa je uslijedio visoki rast plaća, koji proizvodi novi rast cijena i tako u krug. To povećanje plaća je djelomično i odraz pregrijane ekonomije, odnosno izrazitog rasta ekonomije u kojoj nedostaje radne snage. Poslodavci su prisiljeni povećavati cijene da bi zadržali radnike. To sve podgrijava inflaciju”, izjavila je Vizek za Tportal. Smatra da smanjenje kamatnih stopa od strane ESB-a u Hrvatskoj može potaknuti dodatni rast inflacije.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje smatra kako se dosadašnji rast kredita ne može smatrati značajnim uzrokom inflacije potrošačkih dobara jer je na nju puno više utjecao rast plaća, troškovni faktori i fiskalna ekspanzija. „Nastavak smanjenja kamatnih stopa ESB-a u određenoj će se mjeri prenijeti i na domaće kamatne stope što bi moglo potaknuti brži rast kredita pa utoliko možemo spekulirati o tome da od početka ove godine monetarna politika ESB-a nije usklađena s našim poslovnim ciklusom“, rekao je za financije.hr Šonje.

U tom procjepu Hrvatska narodna banka (HNB) najavila je pooštravanje uvjeta kreditiranja građana. Krajem siječnja objavila je kako će se od početka travnja početi primjenjivati mjere kojima je cilj zauzdati kreditiranje građana. HNB će ograničiti iznos mjesečne otplate duga u odnosu na primanja građana za sve kredite, a kod stambenih kredita i dodatno ukupan iznos kredita u odnosu na vrijednost nekretnine u zalogu. Banke će također prilikom odobravanja novih kredita u dug potrošača morati uračunavati sva već aktualna dugovanja po postojećim kreditima, ali i „ostale nepodmirene obveze prema drugim vjerovnicima koje su banci poznate“.
HNB smatra kako bi mjere mogle pomoći u obuzdavanju inflacije jer bi manje kreditiranje moglo obuzdati i potrošnju kućanstava.

Upitan je, međutim, doseg najavljenih mjera. U korijenu problema i dalje ostaju visok rast plaća i pregrijano gospodarstvo. Šonje ističe kako vladina fiskalna i HNB-ova makroprudencijalna politika imaju dovoljno alata za reguliranje pregrijanosti ekonomije bez obzira na to što radi ESB. Kaže kako su mjere koje je uveo HNB prvi korak u tome i već ćemo u toku prvog kvartala vidjeti usporava li rast gotovinskih kredita. Napominje da HNB uvijek može zaoštriti ove mjere ako procijeni da nisu dovoljno stegnute.

„Međutim, treba naglasiti da primarni kanal kreiranja dodatne ukupne potražnje u Hrvatskoj ne dolazi kroz monetarno-kreditni nego kroz fiskalni kanal, što znači da je usporavanje rasta državnih izdataka učinkovit način za zauzdavanje inflacije“, zaključio je.