Banke eurozone moraju se pripremiti za “šokove bez presedana” koji bi mogli dovesti do ozbiljnih poremećaja i dalekosežnih posljedica za financijski sustav, priopćila je u utorak Europska središnja banka (ESB) u obrazloženju svojih regulatornih prioritete za naredne tri godine.
ESB već dugo tvrdi da se banke moraju pripremiti za novu stvarnost koju obilježavaju sve češći šokovi, od carinskih nameta do kibernetičkih napada, što znači da moraju biti spremne za niz potencijalno crnih scenarija, bez mogućnosti da predvide kakva će biti sljedeća kriza.
Za takvo što bit će potrebno izgraditi značajne zalihe kapitala i modernu tehničku infrastrukturu, te proaktivno upravljati, u skladu s financijskom stvarnošću, kao i intruzivniji nadzor njihovog poslovanja.
“Geopolitičke napetosti i promjene u globalnim trgovinskim odnosima, klimatska kriza, prirodne katastrofe, demografske promjene i razvoj novih tehnologija su sve elementi koji pogoršavaju strukturne slabosti, što znači da je vjerojatnost da će doći do ekstremnih događaja neviđeno visoka,” navodi se u priopćenju ESB-a.
Zato će jačanje otpornosti banaka na politički rizik i nesigurnosti i dalje biti glavni prioritet ESB-a u nadzoru, s naglaskom na razborito preuzimanje rizika i odgovarajuću kapitalizaciju, rekao je ESB.
Zbog nepredvidljivosti takvih rizika ESB planira provesti “obrnuti” test otpornosti na stres, u kojem će bankama zadati hipotetske razine gubitka kapitala, i od svake banke tražiti da osmisli scenarije koji bi do toga mogli dovesti.
“To će također pomoći da se utvrdi na koji način bi geopolitički scenariji rizika koje banke razmatraju mogli utjecati na financiranje banaka i opće uvjete likvidnosti,” rekli su iz ESB-a. Bankama je iz ESB-a rečeno da obrate pozornost na svoju izloženost drugim državama – i direktno preko poslovanja u inozemstvu, ali i indirektno, kroz primjerice kreditiranje izvoznika – kao i stranim valutama.
Istovremeno, europski dužnosnici razmatraju što bi se moglo učiniti za poboljšanje otpornosti banaka udruživanjem dolarskih rezervi, za slučaj nepredviđenog manjka američkog dolara.
U izjavi na tiskovnoj konferenciji, glavna nadzornica ESB-a Claudia Buch rekla je da je likvidnost europskih banaka i dalje “komforna” – ali i da njihova ovisnost o prevrtljivim financijskim tržištima može biti velik rizik u trenutku neke nove krize.
Indeks europskog bankarskog sektora SX7P još uvijek je ispod povijesnog vrhunca, iako je od početka godina rastao za 46 posto, a dionicama banaka više se ne trguje za manje od njihove knjigovodstvene vrijednosti – što je u proteklim godinama stalno bio razlog za zabrinutost regulatora.
Banke također pokazuju otpornost u poslovanju, profitabilnost je jaka, a kvaliteta imovine stabilna, djelomično zahvaljujući stabilnom gospodarskom rastu i stabilnoj inflaciji, istaknula je ECB.
Zbog toga će njihovi kapitalni zahtjevi ove godine ostati stabilni, dok će se neobvezujući zaštitni sloj, iz tzv. drugog stupa, čak i ublažiti. Ukupni kapitalni zahtjevi prve kategorije (CET1) koji će se primjenjivati u 2026. godini zadržat će se na 11,2 posto, priopćili su iz ESB-a.
Međutim, takva benigna razina neće trajati vječno.
Pročitajte još:
“I dalje su prisutni značajni negativni rizici, posebice zbog američko-europskih trgovinskih napetosti i širih geopolitičkih rizika, koji bi potom mogli imati efekt na sektore s velikim volumenom izvoza u SAD, kao što su automobilski, kemijski ili farmaceutski sektor – što potencijalno dovodi i do smanjenja kvalitete imovine u posjedu banaka,” ističu iz ESB-a.
Financijska tržišta također su sklona iznenadnim korekcijama, zbog čega dužnosnici upozoravaju da cijene imovine nisu točan odraz političkih rizika, što onda dovodi i do prekomjernih procjena njene vrijednosti. Iz ESB-a su rekli i da će detaljnije ispitati standarde banaka koji se tiču odobravanja kredita, kako bi se spriječilo gomilanje loših tj. nenaplativih pozajmica.
Jedan odgovor
Uh baš sam tužna…