Energija iz komine grožđa i maslina, mulj s pročistača, biomasa – naši potencijali za zelenu energiju

Biogospodarstvo u Europskoj Uniji već znatno doprinosi otvaranju radnih mjesta i gospodarskom rastu. Budućnost leži u namjeri da se biogorivima nadomjeste fosilni izvori, te da se iz bioloških resursa proizvode biomaterijali i bioproizvodi.

No, da bi do toga došlo potrebno je, ističe ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, planirati izgradnju distribucijskih centara za biomasu, urediti iskorištavanje komunalnog otpadnog mulja, poticati izgradnju i modernizaciju postojećih kapaciteta u sektorima biogospodarstva, poticati proizvodnju ambalaže od recikliranog materijala, te biorazgradive plastike.

Upravo zbog toga Vlada Republike Hrvatske radi na Strategiji biogospodarstva do 2035. godine, čiji je cilj snažnije povezati prirodne resurse, industriju i održivi razvoj.

Biogospodarstvo se u osnovi odnosi na iskorištenje obnovljivih bioloških resursa (poput biljaka, životinja i mikroba za proizvodnju hrane, materijala i energije). Biogospodarstvo u Europi obuhvaća širok raspon sektora, od poljoprivrede i šumarstva do najsuvremenije biotehnologije i bioindustrije. Prisutno je posvuda: od održive ambalaže i bioplastike do drvenih zgrada i kozmetike na bazi algi. Procjena tržišta je više od 2,4 bilijuna eura.

Hrvatska raspolaže značajnim količinama biomase: iz poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, akvakulture i biootpada, no velik dio tog potencijala i dalje ostaje neiskorišten.

Prema podacima navedenim u Strategiji biogospodarstva do 2035. biomasa u Hrvatskoj se najviše koristi u energetskom sektoru. Prema dostupnim podacima, u 2020. godini proizvedeno je 559 GWh električne energije iz biomase i 413 GWh električne energije iz bioplina. U odnosu na 2015. godinu, proizvodnja električne energije iz biomase porasla je čak 6,3 puta, dok je proizvodnja iz bioplina povećana 2,4 puta.

Unatoč tom rastu, elektrane na biomasu i bioplin zajedno i dalje sudjeluju s oko 7,3 posto u ukupnoj proizvodnji električne energije u Hrvatskoj.

Trenutačno je registrirano 26 elektrana na bioplin i 48 elektrana na biomasu, a najveća koncentracija nalazi se u slavonskim i kontinentalnim županijama, dok je proizvodnja bioplina posebno vezana uz područja s intenzivnom poljoprivredom.

Proizvodnja biogoriva bilježi snažan pad. Hrvatska je u proizvodnji biogoriva vrhunac dosegla između 2012. i 2014. godine, kada se godišnje proizvodilo do 39 tisuća tona biogoriva. Nakon ukidanja potpora 2015. godine, proizvodnja se gotovo ugasila – u 2020. proizvedeno je svega 170 tona, dok se većina potreba namiruje uvozom biodizela i bioetanola.

Danas biogoriva čine tek 3,2 posto ukupne potrošnje goriva u prometu, iako postoje instalirani kapaciteti koji bi omogućili znatno veći udio.

Gotovo 48 posto teritorija Hrvatske prekriveno je šumama, a godišnje se posiječe više od sedam milijuna kubika drvne mase. Značajan dio drvne biomase koristi se za grijanje, ali i za proizvodnju drvnih peleta, čija je godišnja proizvodnja premašila 430 tisuća tona. Više od polovice peleta izvozi se, uglavnom u Austriju, Sloveniju i Italiju.

Stručnjaci upozoravaju da se velik dio drvne biomase koristi za niskovrijedne namjene, umjesto da se usmjeri u proizvodnju proizvoda s višom dodanom vrijednošću, poput biokemikalija, biogoriva ili građevinskih materijala.

Osim energije, potencijal biomase u Hrvatskoj leži u iskorištavanju nusproizvoda: komine grožđa i maslina, ostataka voća i povrća te biootpada – za proizvodnju dodataka prehrani (polifenoli, vitamini, probiotici), funkcionalne hrane i pića, biobazirane i biorazgradive ambalaže, organskih gnojiva i poboljšivača tla.

Jedan od planiranih iskoraka je i korištenje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, koji bi se mogao spaljivati zajedno s biomasom, čime bi se smanjila sječa drva i istodobno dobio vrijedan fosfor za poljoprivredu.

Hrvatska već koristi biomasu za energiju i proizvodnju, ali tek mali dio njezina stvarnog potencijala. U idućem desetljeću biogospodarstvo bi moglo postati jedan od ključnih stupova energetske neovisnosti, održive industrije i razvoja ruralnih područja, stoji u Strategiji biogospodarstva do 2035.

Prema procjenama Europske komisije, biogospodarstvo je u Hrvatskoj 2021. godine ostvarilo četiri milijarde eura dodane vrijednosti, što je oko devet posto ukupnog gospodarstva, te zapošljavalo više od 213 tisuća ljudi. Ipak, dodana vrijednost po zaposlenom iznosi tek polovicu prosjeka EU, što jasno pokazuje prostor za napredak.

Strategijom biogospodarstva do 2035. planira se snažnije korištenje domaće biomase, razvoj tržišta, gradnja distribucijskih centara, poticanje ulaganja i jačanje istraživanja.