Ekspanzija novih firmi uz val stečajeva: Što se događa u gospodarstvu regije?

Analiza podataka o stečajevima i novoosnovanim firmama u zemljama Zapadnog Balkana i Sloveniji pokazuje da regija prolazi kroz fazu istovremenog rasta i restrukturiranja, u kojoj gašenje tvrtki često znači preraspodjelu tržišnih pozicija, a ne nužno i stagniranje.

Podaci bonitetne kuće CompanyWall ukazuju na to da, regionalno gledano, zajednički nazivnik svih tržišta je visoka fluktuacija u sektorima ugostiteljstva, trgovine i građevinarstva.

Sve ove djelatnosti su pristupačne, ali podložne konkurenciji i promjenama troškova. Rast IT i konzultantskih usluga u svim zemljama govori o dugoročnom pomaku prema ekonomiji baziranoj na znanju. Veći broj novoosnovanih firmi, čak i u okruženju sa značajnim brojem stečajeva, pokazuje da poduzetnički duh ostaje snažan – ali i da tržište brzo filtrira neodržive poslovne modele.

Najveći broj stečajeva u regiji bilježi Hrvatska

Na osnovu podataka koje nam je dostavila bonitetna kuća CompanyWall o stečajevima i novoosnovanim tvrtkama u Hrvatskoj u razdoblju od 2022. do 2024. godine može se primijetiti složena gospodarska slika koja istovremeno pokazuje znakove otpornosti, ali i izražene strukturne slabosti, posebno u pojedinim sektorima.

Broj poduzeća koja su otišla u stečaj u Hrvatskoj značajno oscilira tijekom promatranog razdoblja. U 2022. godini zabilježeno je čak 6.027 stečajeva, što je bila izrazito visoka razina, dijelom i kao posljedica odgođenih problema iz vremena pandemije. U 2023. godini broj stečajeva se smanjio na 4.621, što predstavlja pad od gotovo 23 posto i može se tumačiti kao privremena stabilizacija poslovnog okruženja.

Međutim, u 2024. godini ponovo dolazi do pogoršanja, kada broj stečajeva raste na 5.683, čime se potvrđuje da temeljni problemi u pojedinim granama gopodarstva nisu sistemski rešeni.

Struktura stečajeva po djelatnostima pokazuje koji su sektori najranjiviji. Na prvom mjestu nalaze se djelatnosti pripreme i usluživanja pića, s čak 854 stečajeva, što ukazuje na probleme koji ugostiteljskom sektoru stvaraju rast troškova rada, energenata i zakupa. Sličan zaključak može se izvesti i za djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane, gdje je zabilježeno 594 stečajeva.

Iako turizam ostaje jedan od glavnih oslonaca hrvatskog gospodarstva, ovi podaci pokazuju da veliki broj manjih ugostiteljskih subjekata teško uspijeva održati likvidnost u uvjetima pojačane konkurencije i rastućih troškova.

Građevinski sektor u Hrvatskoj također bilježi značajan broj propalih firmi. Izgradnja stambenih i nestambenih zgrada bilježi 688 stečajeva, uz dodatnih 183 u srodnim građevinskim djelatnostima, što potvrđuje rezultate istraživanja prema kojima je gotovo trećina svih stečajeva u 2024. godini dolazila upravo iz građevinarstva. Usprkos velikim infrastrukturnim projektima financiranim sredstvima Europske unije, građevinske tvrtke i dalje su izrazito osetljive zbog strožih uvjeta financiranja.

Trgovina i prijevoz također su među sektorima s visokim brojem stečajeva. Nespecijalizirana trgovina na veliko bilježi 512 stečajeva, dok cestovni prijevoz robe ima 285, a povremeni cestovni prijevoz putnika 348 propalih tvrtki.

Savjetovanje vezano uz poslovanje i ostalo upravljanje, s 266 stečajeva, kao i računalno programiranje sa 135 stečajeva, pokazuju da ni djelatnosti koje se često doživljavaju kao fleksibilnije nisu imune na tržišne rizike.

Istovremeno, podaci o broju novoosnovanih poduzeća ukazuju na snažnu poduzetničku dinamiku. U 2022. godini osnovane su 26.052 nove tvrtke, u 2023. njih 28.269, dok je u 2024. godini taj broj porastao na 31.511.

Najviše novoosnovanih tvrtki u 2024. godini zabilježeno je upravo u građevinskom sektoru, gdje su osnovana 3.164 poduzeća, što dodatno naglašava paradoks ove djelatnosti – istovremeno je među vodećima po broju stečajeva i po broju novih ulazaka na tržište. Sličan obrazac vidljiv je i kod savjetovanja vezanog uz poslovanje i upravljanje, s 2.771 novoosnovanom tvrtkom, kao i računalnog programiranja, s 2.201 novim subjektom.

Ugostiteljski sektor ponovno je među najaktivnijima po osnivanju novih tvrtki – djelatnosti restorana bilježe 1.791 novoosnovano poduzeće, a pripreme i usluživanja pića 1.552. Prijevoz i prateće usluge također bilježe snažan rast, uključujući cestovni prijevoz robe s 1.249 novih tvrtki, kao i usluge prijevoza putnika vozilom s vozačem na zahtjev s 1.248 novih subjekata.

Posebnu dimenziju problema otkriva financijski teret stečajeva za državni budžet. U poduzećima s blokiranim računima ili otvorenim stečajem Agencija za osiguranje radničkih potraživanja isplatila je u 2024. godini zarade za 2.467 radnika u ukupnom iznosu većem od 5,9 milijuna eura. Iako je dugoročno vidljiv trend smanjenja broja radnika kojima zarade nisu isplaćene, problem povrata tih sredstava ostaje izražen.

Kod 50 tvrtki u stečaju država je iz stečajne mase uspjela vratiti tek 930.351 euro, dok je za isplatu zarada potrošeno više od 3,6 miliona eura, što jasno ukazuje na neravnotežu između isplaćenih i vraćenih sredstava.

Razlozi za to leže u kasnom otvaranju stečajnih postupaka, maloj vrijednosti stečajne mase i čestim situacijama u kojima se stečajni postupak istovremeno otvara i zaključuje, bez stvarne mogućnosti naplate potraživanja. U takvim uvjetima financijski teret stečajeva sve se češće prebacuje na državni budžet.

Iako se u srednjoročnim projekcijama spominje mogući oporavak oko 2027. godine, trenutni pokazatelji ukazuju na nastavak pritisaka, naročito u građevinskom, maloprodajnom i uslužnom sektoru. Slabija vanjska potražnja, skuplje financiranje i pad privatnih ulaganja dodatno će testirati otpornost hrvatskih poduzeća, usprkos pozitivnim efektima turizma i fondova Europske unije.

Trgovina i građevinski sektor bilježe najveći broj propalih tvrtki u Srbiji

Na osnovu dostupnih podataka bonitetne kuće CompanyWall o broju stečajeva i novoosnovanih poduzeća u Srbiji u razdoblju od 2022. do 2024. godine može se primijetiti nekoliko važnih trendova koji oslikavaju stanje domaćeg gospodarstva, ali i strukturalne pomake unutar pojedinih djelatnosti.

U 2022. godini otvorena su 423 stečajna postupka, da bi se u 2023. taj broj smanjio na 395, što je predstavljalo pad od oko sedam posto. Međutim, već u 2024. godini zabilježen je novi rast, kada je u stečaj otišlo 420 tvrtki, gotovo na razini iz 2022. godine.

Analiza strukture stečajeva po djelatnostima pokazuje da se najveći broj tvrtki koje su prestale s radom nalazi u sektorima s izraženom konkurencijom i relativno malim početnim ulaganjima za početak poslovanja. Nespecijalizirana trgovina na veliko uvjerljivo prednjači sa 143 stečajeva, što može ukazivati na prezasićenost tržišta, pritisak marži, ali i sve izraženiju prisutnost velikih distributivnih lanaca i digitalnih platformi.

Građevinski sektor također bilježi značajan broj stečajeva, posebno u sektoru izgradnje stambenih i nestambenih zgrada, gdje je registrirano 46 stečajeva, kao i kod ostalih specifičnih građevinskih radova s 29 slučajeva. Stručnjaci iz ovog sektora navode da razlozi mogu biti rast cijena materijala, promjene u investicijskoj dinamici i ovisnost o velikim infrastrukturnim i stambenim projektima.

Konzultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem i upravljanjem nalaze se među djelatnostima s većim brojem stečajeva – 43 tvrtke, što je zanimljivo imajući u vidu kako je riječ o sektoru koji istovremeno bilježi i najveći broj novoosnovanih tvrtki. To može ukazivati na visoku fluktuaciju, odnosno na činjenicu da se u ovaj sektor relativno lako ulazi, ali da dugoročno opstaju samo tvrtke koje uspiju osigurati stabilnu klijentelu i jasno diferenciranu uslugu.

Slična situacija primjetna je i u ugostiteljstvu – djelatnosti restorana i pokretnih ugostiteljskih objekata zabilježile su 40 stečajeva, dok su hoteli i sličan smještaj imali 15, što potvrđuje da je ovaj sektor posebno osjetljiv na promjene u potrošačkim navikama, sezonalnost i rast troškova rada i energenata.

Cestovni prijevoz tereta s 30 stečajeva također se izdvaja kao djelatnost pod pritiskom, zbog rasta cijena goriva, održavanja vozila i nedostatka radne snage. U poljoprivredi, uzgajanje žita, leguminoza i uljarica bilježi 21 stečaj. IT sektor, iako percipiran kao stabilan i perspektivan, također ima određeni broj stečajeva, pa je u računalnom programiranju zabilježeno 18 tvrtki koje su prestale sa radom.

Turizam najisplativiji, ali i najrizičniji sektor u Crnoj Gori

Kada je reč o propalim firmama u Crnoj Gori, vidljiv je postupan pad broja stečajeva: s 509 u 2022. godini, na 436 u 2023, i 393 u 2024. godini. Taj trend sugerira stabilizaciju poslovnog sektora nakon razdoblja pojačanih pritisaka. Međutim, struktura stečajeva pokazuje da su najizloženije upravo djelatnosti koje ovise o potrošnji i turizmu – restorani, ugostiteljski objekti i usluge posluživanja pića zajedno čine veliki dio zatvorenih tvrtki.

Trgovina na veliko i malo također bilježi značajan broj stečajeva. Istovremeno, građevinski sektor i savjetodavne usluge pokazuju da ni djelatnosti povezane sa investicijama i poslovnim savjetovanjem nisu imune na tržišne korekcije.

Paralelno s tim, broj novoosnovanih tvrtki u Crnoj Gori ostaje visok – 7.862 u 2024. godini. Najviše novih firmi nastaje upravo u građevinarstvu, trgovini i ugostiteljstvu – istim sektorima gdje je zabilježen veliki broj stečajeva. To ukazuje na ciklični karakter tržišta. Posebno se izdvaja rast IT i konzultantskih djelatnosti, što svjedoči o diverzifikaciji ekonomije prema uslugama veće dodane vrijednosti.

Veliki broj stečajeva, ali i novoosnovanih preduzeća u Sloveniji

Slovenija pokazuje drugačiju dinamiku. Nakon pada broja stečajeva s 932 u 2022. na 858 u 2023., 2024. donosi rast na 996. Povećanje stečajeva koncentrirano je u transportu, građevinarstvu i poslovnom savjetovanju – sektorima koji su direktno povezani investicijskim ciklusima i međunarodnim tokovima robe. Ugostiteljstvo i trgovina također su visoko rangirani, što ukazuje na slične potrošačke pritiske kao u ostatku regije.

Međutim, Slovenija bilježi snažan rast poslovne aktivnosti: čak 17.754 novoosnovane tvrtke u 2024. godini. Dominiraju konzultantske usluge, građevinski završni radovi i IT sektor. Veliki broj novih tvrtki u sektoru izdavanja smještaja i obrazovanja upućuje na rast tržišta usluga, fleksibilnih modela rada i mikropoduzetništva.

Ovakav kontrast – visok broj stečajeva uz još veći broj novih firmi – može se tumačiti kao znak dinamične, ali konkurentne ekonomije.

Najviše ugašenih tvrtki za poljoprivrednike u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini vlada specifičan trend. Nakon skoka stečajeva sa 167 u 2022. na 287 u 2023, 2024. donosi blagi pad na 269. Najveći broj stečajeva bilježi poljoprivreda – konkretno proizvodnja voća. To može značiti da je problem opstanka na tržištu pod direktnim utjecajem klimatskih, cjenovnih kao i izvoznih promena.

Ugostiteljstvo i trgovina ostaju rizične djelatnosti, dok prisustvo farmaceutskog sektora među stečajevima upućuje na lokalne tržišne poremećaje.

Istovremeno, BiH bilježi snažan rast broja novih tvrtki – preko 16.000 u 2024. godini. Dominiraju IT, ugostiteljstvo i usluge održavanja vozila. Rast energetskog sektora među novoosnovanim tvrtkama ukazuje na interes za proizvodnju električne energije, što može biti povezano s investicijama u lokalne izvore.

Za godinu dana u Sjevernoj Makedoniji učetverostručen broj nelikvidnih poduzeća

Sjeverna Makedonija predstavlja najdramatičniji primjer promjena u broju stečajeva. Podaci bonitetne kuće CompanyWall pokazuju da je s 21 u 2023. broj učetverostručen na 85 u 2024. godini. Iako su apsolutne brojke manje nego u drugim državama, relativni rast je značajan.

Građevinarstvo, energetika i trgovina prednjače među stečajevima. Istovremeno, ulaganje u nova poduzeća raste. Među novoosnovanim tvrtkama najčešće se u Sjevernoj Makedoniji izdvajaju sektori kao što su ugostiteljstvo, transport, IT i usluge osobne njege.

To ukazuje na ekonomiju u fazi intenzivne tranzicije, gdje se tržište brzo preoblikuje.