Kardiovaskularne bolesti su same po sebi problem, no one imaju i svoj ekonomski trošak i sve to je razlogom da je Europska komisija odlučila razraditi plan kojim bi se trebalo poboljšati stanje u Europskoj uniji (EU). Takve bolesti uzrokuju smrt oko 1,7 milijuna Europljana godišnje, a njima je pogođeno 62 milijuna europskih građana, navodi u analizi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Iako je u proteklih 50 godina očekivano trajanje života u EU povećano, u velikoj mjeri zbog napretka u sprečavanju i tretiranju kardiovaskularnih bolesti i odgovarajućih faktora rizika, one su još uvijek vodeći uzrok smrtnosti. Pritom je u većini članica EU-a stopa mortaliteta između 26 i 60 posto veća za muškarce no za žene.
Čimbenici nastanka kardiovaskularnih bolesti se obično klasificiraju kao nepromjenjivi i promjenjivi. Nepromjenjivi su spol, dob, obiteljska povijest bolesti, etnička pripadnost ili rasa, dok su promjenjivi oni koji imaju veze s ponašanjem, načinom života, metabolizmom ili okolišem.
U 2021. godini 83 posto smrti globalno povezanih s kardiovaskularnim bolestima mogle su se pripisati promjenjivim rizičnim faktorima. U EU brojka je 76 posto.
Faktori kao što su hipertenzija, kolesterol ili visoka razina šećera u krvi spadaju među glavne rizične pojave koje uzrokuju 68 posto smrti od kardiovaskularnih uzroka u EU i 70 posto globalno. Na rizična ponašanja kao što je pušenje, nezdrava prehrana ili štetna konzumacija alkohola otpada 37 posto uzroka smrti u EU i 42 posto u cijelom svijetu. Važnu ulogu igra i način života, odnosno opće fizičko i mentalno zdravlje, te socijalni odnosi.
Između 2012. i 2022. godine smrtnost od kardiovaskularnih bolesti pala je u svakoj zemlji članici EU-a, i to za 20 posto kod muškaraca i 22 posto kod žena. No, zemlje kao što su Francuska, Danska i Španjolska imaju manje od 220 smrti od takvih bolesti na 100 tisuća stanovnika, a Bugarska, Rumunjska i Latvija više od 800.
Općenito zemlje središnje i istočne Europe imaju veću izloženost promjenjivim rizicima kao što su pušenje, pretilost, štetno konzumiranje alkohola i fizička neaktivnost.
Hrvatska isto nije baš posebice dobro plasirana i nalazi se na osmom mjestu po smrtnosti koja je kod žena na brojci 528 na 100 tisuća stanovnika, a kod muškaraca na brojci 666 na 100 tisuća stanovnika. Prosjek je 592 osobe.
Slovenija stoji puno bolje s 333 smrti na 100 tisuća stanovnika što je tik ispod EU prosjeka od 336 umrlih osoba.
Najnovija analiza pokazuje da je ekonomski trošak kardiovaskularnih bolesti u EU 282 milijarde eura godišnje što je otprilike dva posto BDP-a. Prije dvadesetak godina brojka je bila 169 milijardi eura.
To povećanje nije uzrokovano samo izravnim troškovima liječenja, već i gubitkom u produktivnosti i potrebama koje stvara neformalna skrb o bolesnicima, uglavnom od članova obitelji.
Pročitajte još:
Troškovi u zdravstvenom sustavu i u kontekstu društvene skrbi dosegnuli su 155 milijardi eura, na neformalnu skrb otpadne trošak od 79 milijarde eura, a pad produktivnosti odnese 48 milijardi eura.
“Naglašena je potreba za snažnijim i koordiniranijim djelovanjem u okviru EU-a kako bi se adresirao problem rastućih rizika od kardiovaskularnih bolesti zbog starenja stanovništva”, poručuje OECD.
4 Odgovora
Dobro je znati.
To je ozbiljna stvar
Veoma je vazno znati uzroke ovih bolesti i povesti racuna o sebi da bi se brojke u buducnosti smanjile
Trošak od 282 milijarde eura godišnje pokazuje da kardiovaskularne bolesti nisu samo zdravstveni, nego i ozbiljan ekonomski problem EU-a. Većina troška otpada na zdravstvenu skrb, izgubljenu produktivnost i prijevremenu smrtnost, što dugoročno opterećuje proračune i tržište rada. To jasno upućuje da ulaganje u prevenciju, ranu dijagnostiku i zdravije stilove života nije rashod, nego ekonomski isplativa investicija.