EK upozorava Hrvatsku: Potrebno ubrzati reforme, pojednostaviti propise i ukinuti subvencije za fosilna goriva

Europska komisija objavila je najnovije preporuke za Hrvatsku u okviru Europskog proljetnog semestra, u kojima jasno poručuje: reformski zamah mora se zadržati, a ključna su područja obrana, energetika, tržište rada i učinkovitija javna uprava.

Dok se Hrvatska priprema za punu provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), Bruxelles traži ubrzanje reformi i veće korištenje europskih instrumenata, uključujući InvestEU i Platformu za strateške tehnologije Europe (STEP), kako bi se potaknula konkurentnost i inovacije, navodi se u dokumentu Europske komisije.

Na prvom mjestu nalazi se preporuka za povećanje obrambene potrošnje, sukladno zaključcima Europskog vijeća od ožujka ove godine. Hrvatska je, podsjeća Komisija, aktivirala klauzulu o izuzeću u fiskalnim pravilima kako bi omogućila dodatna sredstva za obranu, no to ne smije narušiti ukupnu fiskalnu održivost.

„Hrvatska tijekom 2025. i 2026. treba ojačati ukupna izdvajanja za obranu i spremnost u skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 6. ožujka 2025. godine. Poštivat će maksimalne stope rasta neto rashoda koje je Vijeće preporučilo 21. siječnja 2025., istovremeno koristeći dopuštenje prema nacionalnoj odredbi o izuzeću za veća izdvajanja za obranu“, navodi se u zaključcima.

Nužno je i dovršavanje reformi i ubrzati provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) posebice s aspekta obnovljivih izvora energije.

„S obzirom na primjenjive rokove za pravovremeno dovršavanje reformi i ulaganja prema Uredbi (EU) 2021/241, ubrzati provedbu plana oporavka i otpornosti, uključujući poglavlje REPowerEU. Ubrzati provedbu programa kohezijske politike (ERDF, JTF, ESF+, CF), pri čemu se, gdje je prikladno, treba koristiti mogućnostima koje pruža srednjoročna revizija. Optimalno koristiti instrumente EU-a, uključujući okvir predviđen InvestEU-om i Platformom za strateške tehnologije za Europu, radi unaprjeđenja konkurentnosti“, navodi EK.

Preporuke uključuju i jačanje temelja obrazovnog sustava, povećanje udjela nastavnika matematike i fizike, te širenje programa cjeloživotnog učenja i prekvalifikacija. Hrvatska je pozvana i da pojednostavi regulatorni okvir za poslovanje, ubrza digitalizaciju javne uprave te ojača kapacitete lokalnih jedinica, uključujući spajanja općina gdje je to primjereno.

„Riješiti fragmentaciju javnih istraživačkih instituta i sveučilišta postavljanjem ciljeva u ugovorima o učinku koji potiču konsolidaciju, suradnju, a gdje je primjereno i spajanja, uz financijske poticaje za povećanje znanstvene produktivnosti i javnog povrata ulaganja u istraživanje i razvoj. Potaknuti ulaganja u istraživanje i inovacije. Povećati pristup raznovrsnim izvorima financiranja za poduzeća te promicati tržišta kapitala dodatnim olakšavanjem sudjelovanja malih ulagača, uključujući i na tržištu obveznica, uklanjanjem prepreka za upis na burzu te jačanjem korporativnog upravljanja radi povećanja privlačnosti burze. Dalje, pojednostaviti regulativu, unaprijediti regulatorne alate i smanjiti administrativni teret digitalizacijom kako bi se olakšalo osnivanje i proširenje poslovanja. Ojačati kapacitete i učinkovitost javne uprave na lokalnoj razini spajanjem funkcija i/ili općina“, navodi u preporukama EK.

Neophodno je i riješiti problem visokih cijena električne energije jer je u preporukama, između ostalog, navedeno i da Hrvatska ima najveće cijene energije u EU.

„Riješiti problem visokih cijena električne energije za poduzeća ubrzanjem izgradnje i priključenja obnovljivih izvora energije na mrežu. Daljnje unaprijediti prijenosne i distribucijske mreže, ulagati u skladištenje električne energije te ubrzati uvođenje pametnih brojila. Pojednostaviti postupke izdavanja dozvola, uključujući za energetske zajednice, kao i olakšati postupke za postavljanje solarnih fotonaponskih sustava u višestambenim zgradama. Ubrzati provedbu mjera energetske učinkovitosti, osobito u stambenim objektima, smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima u sektoru grijanja te ubrzati ugradnju toplinskih pumpi. Smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i potražnju za energijom u prometnom sektoru poticanjem održivog gradskog prijevoza, željeznice i elektrifikacije cestovnog prometa, uključujući reviziju ciljanih poreznih poticaja. Poduzeti konkretne korake prema ukidanju subvencija za fosilna goriva, osobito u prometnom sektoru. Riješiti nedavni pad udjela obnovljivih izvora u prometu revizijom pravila o biogorivima“, navodi se u zaključku četiri.

Poseban naglasak stavljen je na veću učinkovitost aktivnih mjera zapošljavanja i integraciju stranih radnika. Bruxelles je upozorio i na dugogodišnji problem manjka radne snage te niske stope zaposlenosti ranjivih skupina – osobito starijih, niskokvalificiranih i osoba s invaliditetom.

„Smanjiti nedostatak radne snage i vještina uklanjanjem prepreka za sudjelovanje u radnoj snazi, osiguravanjem snažnijih obrazovnih temelja na svim razinama, osobito u osnovnim i STEM područjima (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), jačanjem programa usavršavanja i prekvalifikacije, boljim usmjeravanjem aktivnih politika tržišta rada prema ranjivim skupinama te pojačanim naporima za privlačenje, razvoj i zadržavanje talenata. Ojačati politike tržišta rada i njihovu koordinaciju sa socijalnim službama. Smanjiti siromaštvo i nejednakost u dohotku povećanjem adekvatnosti socijalnih naknada, uključujući mirovine, uz očuvanje fiskalne održivosti. Poboljšati pristup formalnoj dugotrajnoj skrbi u kući i zajednici. Promicati uravnoteženu geografska raspodjelu zdravstvenih radnika i ustanova, ulaganja u e-zdravstvo te tjesniju suradnju svih razina javne uprave u zdravstvenoj politici“, navedeno je u petom zaključku.

Europska komisija poručuje kako Hrvatska ima jasan smjer, no potreban je veći tempo. Ubrzanje reformi, pametnije korištenje EU sredstava i odlučan iskorak u energetsku i digitalnu tranziciju ključ su za otporniju i konkurentniju Hrvatsku.