Europska komisija redovito izrađuje godišnji preglednik održivosti javnog duga zemalja članica Europske unije (EU), pa je to slučaj i ove godine kada se u fokusu posebno našao rizik pogoršanja situacije u idućih 10 godina u slučaju Poljske.
Bruxelles upozorava da se bez obuzdavanja potrošnje i strukturnih promjena poljska putanja duga može dramatično pogoršati unatoč ograničenim kratkoročnim rizicima. Naime, takav razvoj situacije bi Poljsku mogao gurnuti među najzaduženije zemlje EU-a jer bi javni dug mogao do 2036. narasti na 107 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) ako se ne dogode fiskalne reforme te smanjenje potrošnje.
U ovom trenutku poljski javni dug je na 58 posto BDP-a, dakle ispod dopuštene granice od 60 posto.
U slučaju takvog scenarija za Poljsku samo šest bi zemalja EU-a u 2036. godini imali veću razinu javnog duga od nje. To bi bila Italija sa 149 posto BDP-a, Francuska sa 144 posto, Belgija sa 137 posto, Grčka sa 123,5 posto, Finska sa 113,9 posto te Španjolska sa 108 posto.
Europska komisija je poljske javne financije ocijenila kroz tri horizonta. Na kratak rok, u iduće dvije godine, rizici su ograničeni i tržišta će i dalje smatrati tu zemlju vjerodostojnim dužnikom. No, nakon toga stanje se pogoršava pod pritiskom upornog strukturnog deficita i rastućih troškova serviriranja sve veće razine duga.
Štoviše, procjenjuje se da bi se poljske potrebe za zaduživanjem do 2036. mogle popeti na 20 posto BDP-a.
Strukturni deficit je jaz između prihoda i potrošnje isključujući novac za plaćanje kamata. To su sve brojke temeljnog scenarija, no one mogu biti i gore ako se pogorša odnos između stopa rasta i troškova servisiranja duga.
Ekonomist i predsjednik Centra Adam Smith Andrzej Sadowski kazao je za Euronews kako nedavna europska povijest šalje jasnu lekciju da članstvo u EU, pa čak i u eurozoni, nije jamstvo protiv dužničke krize države.
“Imamo izravan primjer bankrota grčke države. To se eufemistički nazivalo tehničkim bankrotom, no činjenica je da je država postala nesolventna. Ne može vas ni članstvo u EU niti u eurozoni zaštititi od lošeg načina vladanja”, ustvrdio je. Dodaje i da se u Poljskoj uvjeti poslovanja već godinama pogoršavaju i da su se ekonomske slobode smanjile. Kako navodi, rješenje nisu veći porezi već jeftinija država.
Inače, grčki je javni dug trenutačno na 147,6 posto BDP-a i prognoza je da će on u idućih 10 godina pasti za čak 24 postotna boda.
Europska komisija u temeljnom scenariju predviđa da će talijanski javni dug sa sadašnjih 136,4 posto dospjeti na 149,1 posto. Kod Francuske predviđena putanja rasta je sa 116 posto na 144 posto. Španjolski javni dug je sada na 100 posto BDP-a i mogao bi narasti za otprilike osam postotnih bodova. Belgijski pak bi mogao doživjeti rast od čak 30 postotnih bodova sa sadašnjih 107 posto.
Hrvatska ne stoji loše u predviđanjima. Sa sadašnje predviđene razine javnog duga za kraj prošle godine od oko 56 posto BDP-a on bi u 2036. mogao biti povećan na 68,4 posto.
U Sloveniji javni je dug sada nešto iznad 65 posto BDP-a, a za 10 godina Europska ga komisija vidi na 75,1 posto. Dakle, dinamika rasta bi otprilike bila kao u Hrvatskoj.
Njemačka je s kancelarom Friedrichom Merzom krenula u otpuštanje fiskalne kočnice i povećanje duga kao zamašnjak za poticanje rasta gospodarstva. Stoga Bruxelles u idućih 10 godina predviđa popriličan rast javnog duga u najvećem europskom gospodarstvu, i to sa sadašnjih 63,5 posto na čak 91 posto BDP-a.
Pročitajte još:
I za Mađarsku se predviđa značajan rast sa 73,7 na 102,5 posto, a još veći uspon bi mogla imati Slovačka porastom sa 61,9 na 101,2 posto.
Najniže razine javnog duga u 2036. godini prognoziraju se za Dansku, Irsku, Cipar i Luksemburg. Danska bi sa sadašnjih 28,9 posto BDP-a pala na 13,8 posto, a Irska s 33,1 na 20,3 posto. Na Cipru bi to bilo s 56,4 posto na 20,1 posto te u Luksemburgu s 26,8 na također 20,1 posto.
