EK smanjuje administrativna opterećenja za poljoprivrednike: Uštedjet će 1,58 milijardi eura godišnje

Hrvatski poljoprivrednici već duže vrijeme ističu da su im administrativna opterećenja u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) prevelika i mole da se taj problem riješi, a oni nisu jedini koji se bore za to.

Zabrinjavajuće je što se u posljednjih 10 godina broj farmi smanjio za gotovo tri milijuna, a prosječna dob poljoprivrednika je čak 57 godina pa je jasno da su potrebne znatne promjene. Lani su zbog prosvjeda poljoprivrednika na sjednici Europskog parlamenta usvojena dva prijedloga Europske komisije (EK) vezana uz paket pojednostavljenja ZPP-a, a jučer je EK objavila da je uvela dodatan paket pojednostavljenja koja bi mogla poljoprivrednicima uštedjeti do 1,58 milijardi eura godišnje.

“Poljoprivrednici diljem Europske unije suočavaju se s velikim administrativnim obvezama uz svoj stvarni posao. Rješavanje tih obveza oduzima puno vremena i skupo je i za poljoprivrednike i za nacionalne uprave. Kao dio šireg napora za pojednostavljenje, Europska komisija stoga je predložila niz promjena pravila Zajedničke poljoprivredne politike koje će osloboditi poljoprivrednike ovog regulatornog tereta i potaknuti konkurentnost”, naveli su u priopćenju iz EK.

Jedna od promjena je da će se povećati godišnji limit paušalnog iznosa za male poljoprivrednike s 1.250 eura na 2.500 eura. Također, mali poljoprivrednici bit će izuzeti od određenih propisa o zaštiti okoliša i moći će imati koristi od plaćanja koja nagrađuju ekološki prihvatljivu poljoprivredu.

Pojednostavljeni su i ekološki zahtjevi te kontrole pa će se tako smatrati da certificirane organske farme automatski ispunjavaju neke od ekoloških zahtjeva EU-a za financiranje, a poljoprivrednici će moći imati koristi od poticaja za zaštitu tresetišta i močvara. Uz to, kontrole će biti pojednostavljene korištenjem satelita i tehnologije te će biti ograničene na jednu provjeru na licu mjesta godišnje po poljoprivrednom gospodarstvu.

Poljoprivrednike će obradovati i to što će u slučaju prirodnih katastrofa ili bolesti životinja biti podržani novim kriznim isplatama i fleksibilnijim te pristupačnijim alatima za upravljanje rizicima.

Iz EK-a navode da će zemlje EU-a imati koristi od veće fleksibilnosti u prilagodbi svojih strateških planova ZPP-a, a prethodno odobrenje Komisije bit će potrebno samo za strateške izmjene.

Mali poljoprivrednici mogu iskoristiti novu jednostavnu opciju financiranja koja nudi do 50.000 eura kao jednokratni iznos za pomoć u rastu svojih gospodarstava, piše u objavi EK.

Navedeno je i da će nacionalne uprave biti potaknute na razvoj interoperabilnih digitalnih sustava, tako da će poljoprivrednici morati dostaviti svoje podatke samo jednom, putem jedinstvenog sustava, čime će se uštedjeti vrijeme i smanjiti troškovi.

“Proces će se nastaviti kasnije ove godine s paketom pojednostavljenja zakonodavstva koji obuhvaća sve sektore, a usmjeren je na druge politike koje utječu na poljoprivrednike, poduzeća u poljoprivrednoj industriji i uprave”, poručili su iz EK.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva komentiralo je odluku EK, a kao ključnu novost izdvojili su fleksibilnije dodjele financijske pomoći poljoprivrednicima pogođenima prirodnim nepogodama i katastrofama. Novi prijedlog omogućuje preusmjeravanje dijela sredstava iz nacionalnih omotnica za pomoć poljoprivrednicima. Iz Ministarstva kažu da je to rješenje koje su još u listopadu 2023. predložile Hrvatska i Slovenija, a koje je nakon dugotrajnog pregovaranja, sada uvršteno u prijedlog izmjene europskog zakonodavnog okvira.

“Ovo je važan korak prema administrativno učinkovitijem ZPP-u. Posebno nas veseli što je Europska komisija uvažila hrvatsku i slovensku inicijativu za bržu i učinkovitiju pomoć našim poljoprivrednicima u kriznim situacijama”, izjavio je ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.

Ministarstvo je u objavi dodalo da će prijedlog ove Uredbe dalje biti upućen na razmatranje Vijeću Europske unije i Europskom parlamentu.

“Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pozdravlja novosti koje donosi prijedlog Uredbe te ističemo kako će Hrvatska nastaviti aktivno sudjelovati u zakonodavnim procesima na razini EU-a, s ciljem zaštite interesa svojih poljoprivrednika i daljnjeg pojednostavljenja administrativnih procedura”, naveli su.

Iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) priopćili su da su jučer s hrvatskim zastupnikom u Europskom parlamentu Karlom Resslerom organizirali u Bruxellesu susret hrvatskih poljoprivrednika s poljoprivrednicima drugih država Mediterana, u Europskom parlamentu. Poljoprivrednici iz Italije, Portugala, Španjolske, Grčke, Francuske i Hrvatska okupili su se na konferenciji i razgovarali o brojnim temama među kojima su dominirali pregovori oko nove Zajedničke poljoprivredne politike EU od 2027. godine te proračunu za poljoprivrednike.

“Zajednički je stav da EU mora zaštititi svoju proizvodnju hrane i povećati izdvajanja za poljoprivredu. Nastojali smo što više promovirati naša stajališta, vezano za novi ZPP, te vidjeti kako se naše kolege nose s problemima u proizvodnji, ogromnoj administraciji, s uvozom hrane te na koji način komuniciraju sa svojim resornim ministarstvima i drugim nadležnim institucijama”, rekao je predsjednik HPK-a Mladen Jakopović.

Poljoprivrednici su na konferenciji pozdravili najavu Europske komisije o novom prijedlogu Uredbe kojim se značajno pojednostavljuje provedba ZPP-a, s posebnim naglaskom na smanjenje administrativnih zahtjeva za poljoprivrednike i nacionalne institucije država članica EU-a. Naglasili su da im je to obećano nakon niza prosvjeda europskih poljoprivrednika koji su održani prošle godine.

Zaključak konferencije je da je potrebno bolje objasniti sve promjene vezane uz novi ZPP i poljoprivrednicima prezentirati jasne brojke, odnosno koliko će novca biti usmjereno na poljoprivredu, te na koji će način novi ZPP poljoprivrednicima olakšati poslovanje i smanjiti administrativne prepreke, priopćili su iz HPK-a.