EK: Razorne poplave više nisu anomalija, nego pravilo

Goleme poplave koje su zahvatile dijelove Europe nisu anomalija, već norma budućnosti kontinenta, a članice Europske unije moraju postići suradnju kako bi u budućnosti bile spremnije na takve katastrofe, rekao je povjerenik Europske komisije za izvanredne situacije Janez Lenarčič.

Nakon rekordnih kiša koje su u dijelovima Europe u jednom danu pale u tri do četiri puta većoj količini od prosječne mjesečne količine, poplave su pogodile oko dva milijuna ljudi. Stručnjaci upozoravaju da opasnost nije prošla. S druge strane Europe, u Portugalu, požari uništavaju tisuće hektara šuma, a živote je izgubilo najmanje sedmero ljudi.

„Ekstremi kojima smo nekad svjedočili jednom u životu sad se događaju gotovo svake godine“, rekao je Janez Lenarčič u Europskom parlamentu u Strasbourgu, tijekom rasprave koja je ubačena u termin u kojem je mađarski premijer Viktor Orban trebao predstaviti predsjedanje njegove države EU-om, što je odgodio zbog poplava i u njegovoj zemlji.

Povjerenik iz Slovenije, koja je prošle godine i sama doživjela razorne poplave, rekao je da su posljedice klimatskih promjena postali svakodnevica stanovnika Europe, kontinenta koji se zagrijava brže od drugih, prenosi Hina, te da ovakve tragedije nisu anomalija već norma naše zajedničke budućnosti.

Naglasio je i da se protiv tih katastrofa države ne mogu boriti same te da se treba uspostaviti prekogranična otpornost i zajedničko upravljanje vodenim tokovima.

Lenarčič je rekao da EU već ima mehanizme za odgovore na takve situacije, poput Copernicusovog sustava ranog upozoravanja na poplave, koji je u proteklim danima poslao stotinu tisuća upozorenja, no da se razvijaju novi alati.

Upozorio je i da je trošak nedjelovanja puno viši od ulaganja u otpornost za buduće katastrofe.

„Prosječna cijena katastrofa osamdesetih bila je osam milijardi eura godišnje. Nedavno, 2021. i 2022. godine, šteta je premašila 50 milijardi eura godišnje, što znači da je cijena nečinjenja daleko veća od cijene preventivne akcije“, rekao je povjerenik za izvanredne situacije.

Europska komisija će sada koristiti sve alate da pruži pomoć državama koje su stradale u poplavama, najavio je, od pumpanja vode, slanja ronioca i timova za potrage, do donacija pročišćivača vode, skloništa i brodova te drugih načina pomoći.