EK: Rast hrvatskog BDP-a bit će među najvećima u EU

Europska komisija zadržala je u jesenskim ekonomskim prognozama procjene rasta hrvatskog gospodarstva za ovu i sljedeću godinu koji i dalje ostaje snažan, dok inflacija ostaje visoka, ali bi 2026. trebala pasti na 2,8 posto.

“Očekuje se da će hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) ostati solidan zahvaljujući snažnoj potrošnji kućanstava koju podražavaju rastući realno raspoloživi dohoci, ali će se postupno usporavati s 3,2 posto 2025. na 2,9 posto 2026. i na 2,5 posto 2027. godine”, stoji u izvješću Komisije objavljenom u ponedjeljak.

Komisija je i u proljetnim ekonomskim prognozama imale iste procjene rasta hrvatskog BDP-a za ovu i sljedeću godinu. Hrvatsko gospodarstvo nastavlja s višestruko bržim rastom od prosjeka EU i eurozone. Predviđa se rast gospodarstva u EU ove i sljedeće godine od 1,4 posto, a u eurozoni 1,3 posto ove i 1,2 posto sljedeće godine.

Veći rast od hrvatskog Komisija prognozira za, primjerice, Irsku čiji BDP bi trebao rasti 10,7 posto, no to je rezultat velikog broja multinacionalnih kompanija u toj zemlji koje narušavaju podatke o stvarnom BDP-u. Nakon Irske, ove godine najveći rast očekuje Malta, četiri posto, Cipar 3,4 posto te Hrvatska i Poljska 3,2 posto.

Predviđa se i daljnje povećanje zaposlenosti u Hrvatskoj, dok stopa nezaposlenosti ostaje ispod pet posto. Inflacija će, navode iz EK, ostati visoka ove godine, sljedeće će pasti na 2,8, a 2027. na 2,2 posto.

Proračunski deficit ove bi godine trebao iznositi 2,8 posto, iduće 2,9 posto, a 2027. ponovno 2,8 posto. Pritom će se udio duga u BDP kretati oko 56 posto, točnije ove godine 56,2, sljedeće 56, 1 posto, a 2027. 55,9 posto.

Rast realnih plaća i zaposlenosti, prenosi Hina, povećavaju privatnu potrošnju. Očekuje se da će investicije rasti potaknute povećanom apsorpcijom sredstava EU, posebno iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Također se očekuje da će državna potrošnja pridonijeti rastu BDP-a jer se povećavaju plaće zaposlenika u javnom sektoru.

Komisija predviđa da će izvoz robe zadržati zamah unatoč trgovinskom protekcionizmu koji negativno utječe na potražnju nekih ključnih trgovinskih partnera. Nasuprot tome, očekuje se da će realni izvoz usluga blago pasti zbog rasta cijena turističkih usluga.

Očekuje se usporavanje rasta BDP-a 2026. i 2027. zbog usporavanja potrošnje uslijed umjerenijeg rasta realnog dohotka.

Pretpostavlja se i da će investicije rasti nešto sporijim tempom nakon što se iscrpe sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, dok će se povlačenje sredstava iz drugih EU fondova i dalje povećavati.