EK: Hrvatska poduzeća kasne u digitalizaciji

U najnovijem izvješću Europske komisije (EK) o digitalnom napretku u Europskoj uniji (EU), koje svake godine ocjenjuje provedbu razvojnog plana digitalnog desetljeća do 2030. godine, ocijenjeno je da je određeni napredak vidljiv, no da uvođenje infrastrukture za povezivost, kao što su svjetlovodne i samostalne 5G mreže, i dalje ne napreduje zadovoljavajućom dinamikom.

“Sve više poduzeća koristi umjetnu inteligenciju, računalstvo u oblaku i tehnologiju velikih podataka, no njihovo je uvođenje potrebno ubrzati. Tek nešto više od polovice Europljana ili 55,6 posto ima osnovnu razinu digitalnih vještina, dok je dostupnost stručnjaka za informacijsko-komunikacijske tehnologije s naprednim vještinama i dalje niska s izraženom podjelom među spolovima, što otežava napredak u ključnim sektorima kao što su kibernetička sigurnost i umjetna inteligencija. EU je 2024. ostvario kontinuiran napredak u digitalizaciji ključnih javnih usluga, ali znatan dio državne digitalne infrastrukture i dalje ovisi o pružateljima usluga izvan EU-a”, upozoravaju iz Bruxellesa.

EK posebno navodi izazove kao što su fragmentiranost tržišta, pretjerano složeni propisi te pitanje sigurnosti i strateške ovisnosti. Smatra da bi se inovacije i ekspanzija poslovanja ubrzali daljnjim javnim i privatnim ulaganjima te jednostavnijim pristupom rizičnom kapitalu za poduzeća u EU.

Zemlje članice EU-a su nakon prošlogodišnjeg izvješća o stanju digitalnog razvoja u svoje planove uključile gotovo dvije tisuće mjera poticanja napretka u vrijednosti od 288,6 milijardi eura ili 1,14 posto bruto društvenog proizvoda EU-a, ističe EK.

Ovoga puta EK izdvaja da se još uvijek zaostaje u uvođenju infrastrukture za povezivost, kao što je optika ili 5G, ali i da se vidi određeni napredak u postavljanju rubnih čvorišta koji omogućuju brže procesuiranje podataka s manje utrošene energije. Podmorski podatkovni kabeli i satelitski sustavi ostaju nedovoljno razvijeni i izloženi su izvanjskoj ovisnosti i sigurnosnim rizicima.

EU ostaje ovisan o izvanjskim pružateljima usluga za umjetnu inteligenciju i računarstvo u oblaku, posebice u javnim uslugama, kao i kod proizvodnje poluvodiča i komponenti kvantne infrastrukture.

Problem je i što rast potrebe za energijom zbog sve veće uporabe umjetne inteligencije nadmašuje razvoj čistih i pouzdanih izvora za proizvodnju energije te razvoj kapaciteta elektroenergetskih mreža diljem EU-a. To se prepoznaje kao potencijalna značajna zapreka u širenju digitalnih tehnologija i punoj primjeni digitalnih inovacija za jačanje gospodarske konkurentnosti.

Nedostaje i učinovita suradnja između civilnog i obrambenog sektora što stvara kašnjenje u dualnoj uporabi digitalnih tehnologija.

Zabrinutost se uočava i kad je riječ o društvenim efektima povezanim s digitalizacijom što uključuje utjecaj na maloljetnike i mentalno zdravlje. Integritet informacija se prepoznaje kao jedan od ponajvećih izazova jer čak 88 posto Europljana vidi ozbiljnost problema oko lažnih vijesti i online manipulacija, a 90 posto smatra da je zaštita djece u kontekstu online sadržaja prioritet. Takvi rizici u društvenom kontekstu prijete podrivanjem demokracije, produbljivanjem društvenih podjela i urušavanjem javnog povjerenja.

Bruxelles je objavio i izvješća o razvoju stanja na polju digitalizacije u pojedinim zemljama članicama, pa tako za Hrvatsku kažu da pokazuje značajnu razinu ambicije da ostvari ciljeve digitalnog desetljeća.

Hrvatska je postavila 13 nacionalnih ciljeva od čega je 77 posto usklađeno sa ciljevima EU-a za 2030. godinu, a napredak u njihovu ostvarivanju je ocijenjen kao umjereno dobar budući da je 63 posto njih na zacrtanom putu ispunjenja.

Nadalje, izvješće EK-a navodi da je Hrvatska djelovala u 50 posto od 12 preporuka izdanih prošle godine uvođenjem novih mjera. Po ocjeni Bruxellesa, Hrvatska treba raditi na smanjenju zaostajanja u rubnoj infrastrukturi, digitalizaciji malih i srednjih poduzeća, korištenju naprednih tehnologija kao što je umjetna inteligencija i računarstvo u oblaku te u potpori brzorastućim tvrtkama.

Analiza je pokazala da 81 posto Hrvata smatra da im digitalizacija svakodnevnih javnih i privatnih usluga olakšava život, a 90 posto misli da je potrebno djelovati na suzbijanju lažnih vijesti.

Unatoč solidnim digitalnim vještinama mlađe populacije, Hrvatska se i dalje suočava s izazovima u digitalnoj uključivosti jer manjak vještina pogađa starije odrasle osobe, osobe nižeg obrazovanja i ruralno stanovništvo. Uz određeno poboljšanje situacije oko zapošljavanja ICT stručnjaka, njihov manjak je i dalje primjetan i odljev mozgova nastavlja slabjeti raspoloživi digitalni bazen talenata.

Srednjepojasna 5G pokrivenost u ruralnim područjima ostaje ispod europskog prosjeka.

Javne digitalne usluge za građane su poboljšane i uglavnom su na planiranom stupnju razvoja, no kod digitalnih javnih usluga za tvrtke vidljiv je negativan trend, uključivo nazadovanje u prekograničnoj dostupnosti usluga.