Europska investicijska banka (EIB) skratila je rok donošenja odluka za projekte u području sigurnosti i obrane na šest mjeseci te očekuje da će udio tog sektora u ukupnoj potrošnji dosegnuti ili premašiti ciljanu razinu od 3,5 posto u 2025. godini, a potom nastaviti rasti, izjavila je predsjednica EIB-a, Nadia Calviño za Reuters.
Europska unija nastoji mobilizirati do 800 milijardi eura obrambene potrošnje diljem regije do 2029., pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država da sama financira veći dio svoje sigurnosti u kontekstu prijetnji iz Rusije.
Nakon što se početkom godine obvezala izdvojiti 3,5 posto svog kreditnog volumena od 100 milijardi eura za obranu i sigurnost te proširiti raspon prihvatljivih ulaganja, predsjednica EIB-a istaknula je da je skraćivanje vremena potrebnog za donošenje investicijskih odluka od ključne važnosti.
„Doista smo smanjili prosječno vrijeme izlaska na tržište u području sigurnosti i obrane na oko šest mjeseci, što je izvanredno“, rekla je Calviño.
Dodala je i kako još nije donesena odluka o ukupnom iznosu kreditiranja banke za 2026. godinu – koji je prema trogodišnjem nacrtu plana određen na 85 milijardi eura – ali da je „portfelj projekata u području sigurnosti i obrane vrlo robustan“.
„Uvjerena sam da ćemo ostvariti taj cilj za 2025. godinu, a možda ga i premašiti, te očekujem da će se volumen nastaviti povećavati u godinama koje dolaze“, rekla je predsjednica EIB-a.
Na pitanje o mogućoj ulozi banke u razvoju takozvanog „zida dronova“ koji bi pružao napredne mogućnosti detekcije, praćenja i presretanja duž istočnog krila EU-a, Calviño je kazala da čeka konkretne procjene i prijedloge.
„Već financiramo projekte u području proizvodnje dronova, osobito dronova koji uništavaju druge dronove“, dodala je Calviño.

Kao primjer brzog postupanja u obrambenom sektoru navela je zajam od 450 milijuna eura za vojni kampus u Litvi radi jačanja obrambenih sposobnosti NATO-a, koji je predstavljen u veljači, a potpisan već u lipnju.
Uz obranu, EIB također cilja šestomjesečni rok obrade kada je riječ o procjeni rizičnog kapitala i rizičnih zajmova za tehnološke startupe, dodala je Calviño.
„Ovo su procesi i odluke u kojima je vrijeme presudno – ono čini razliku između uspješnog podupiranja startupa ili nemogućnosti nastavka njihova projekta“, istaknula je.
Isto vrijedi i za ključno područje djelovanja banke – borbu protiv klimatskih promjena – koja čini većinu njezine potrošnje.
„Kao dio najnovije klimatske strategije, koja je dobila jednoglasnu potporu dioničara, EIB će do 2030. udvostručiti iznos ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama na 30 milijardi eura“, kazala je Calviño.
Pročitajte još:
Plan povećanja ulaganja slijedi nakon ljeta obilježenog rekordnim ekstremnim vrućinama u Europi. U studenome će Brazil biti domaćin globalne klimatske konferencije COP30. Multilateralni napori u borbi protiv klimatskih promjena našli su se pod pritiskom nakon odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa da se povuče iz sporazuma o ograničavanju globalnog zatopljenja.
„Najveći prioritet Grupe Europske investicijske banke jest konsolidacija njezine uloge kao klimatske banke. Dok se drugi povlače, Europa ide naprijed“, rekla je predsjednica EIB-a, Nadia Calviño.
Jedan odgovor
Svi idu u tom smjeru