Hrvatske tvrtke su optimistične kad je riječ o investicijskim mogućnostima i izgledima, pokazalo je istraživanje za ovu godinu koje je provela Europska investicijska banka (EIB).
Prema tom istraživanju, udio hrvatskih tvrtki koje planiraju investicije je 89 posto, što je blago iznad prosjeka Europske unije (EU) od 86 posto. Istraživanje je, inače, provedeno na 13 tisuća tvrtki u svim članicama EU-a, a ponavlja se svake godine.
Udio hrvatskih tvrtki koje očekuju da će povećati neto investicije je 18 posto naspram četiri posto u EU. Što se tiče strukture investiranja, čak 39 posto hrvatskih tvrtki očekuje da će investirati u proširenje proizvodnog kapaciteta u iduće tri godine što je osjetno više no brojka od 26 posto na razini EU-a.
Također, 43 posto hrvatskih tvrtki će kod investicija dati prioritet zamjeni postojećih kapaciteta, bilo da se radi o zgradama, strojevima, opremi ili IT sektoru. To je otprilike na razini prosjeka EU-a. U nove proizvode ili usluge investicije razmatra 12 posto tvrtki. U EU je to 20 posto.
U Sloveniji, primjerice, 37 posto tvrtki planira investirati u proširenje proizvodnog kapaciteta, 32 posto u zamjenu postojećih kapaciteta te 25 posto ili dvostruko više od hrvatskih u nove proizvode ili usluge. U Njemačkoj najviše tvrtki, njih 55 posto, ima namjeru investirati u zamjenu postojećih kapaciteta.
Hrvatske su tvrtke iskazale manju zabrinutost zbog trgovinskih šokova no što je EU prosjek. Trgovinski šokovi tako zabrinjavaju 49 posto anketiranih tvrtki, a u EU je prosjek 59 posto. Također, manji je udio hrvatskih tvrtki koje ulaganja usmjeravaju na ublažavanje utjecaja klimatskih promjena. Ta je brojka 43 posto naspram 65 posto europskog prosjeka.
Hrvatske tvrtke su manje sklone od ostalih u EU investirati u nove proizvode, poslovne procese ili usluge te je manji broj tvrtki koje usvajaju digitalne alate.
Podaci pokazuju da 22 posto tvrtki u Hrvatskoj koristi generativnu umjetnu inteligenciju. Zato je Hrvatska bolja od prosjeka EU-a kad je riječ o spolnoj ravnopravnosti u višem korporativnom menadžmentu.
Sektori u kojima je najvjerojatnije povećanje investicija su građevinarstvo i usluge.
Na razini EU-a najveća percipirana zapreka za trgovinu je usklađenost s novim regulativama, standardima ili certifikatima što kao problem vidi 59 posto tvrtki. U Hrvatskoj je takvih 49 posto. Poremećaje u logistici i transportu kao problem ističe 41 posto hrvatskih tvrtki dok je kod carina to slučaj za 38 posto tvrtki koje su uključene u globalnu trgovinu. To je dosta niže od EU prosjeka koji je na 48 posto.
Mali postotak hrvatskih uvoznika, tek četiri posto, smanjuje količinu uvezenih roba ili usluga, dok je u EU takvih tvrtki sedam posto. Istodobno pada broj tvrtki koje vide šansu u tranziciji prema gospodarstvu s neto nultim ugljičnim emisijama. Onih koje u tome vide priliku u Hrvatskoj sada ima 19 posto naspram 29 posto iz 2024. godine, a u EU takvih je 27 posto.
Što se tiče barijera za investicije, hrvatske tvrtke smatraju da im je najveća zapreka nedostupnost adekvatne radne snage. Čak 90 posto ih to vidi kao prepreku u usporedbi s europskim prosjekom od 79 posto. Da je zapreka potražnja za proizvodima ili uslugama smatra 40 posto hrvatskih tvrtki, a za 77 posto njih to su troškovi energije.
Digitalnu infrastrukturu vidi kao investicijsku zapreku 36 posto tvrtki, a radno zakonodavstvo 66 posto, otprilike kao i u slučaju poslovnog regulatornog okvira gdje je brojka 64 posto. Transportna infrastruktura je problem za 49 posto tvrtki, dostupnost financiranja za 44, a neizvjesnost oko budućnosti za čak 84 posto hrvatskih tvrtki.
Pročitajte još:
Među hrvatskim tvrtkama koje su investirale u prošloj financijskog godini bilo je 43 posto onih koje su za to koristile eksterne financijske izvore i to je otprilike na razini europskog prosjeka od 42 posto, ali manje od brojke za Hrvatsku od 53 posto iz 2024.
U EU je 15 posto tvrtki nezadovoljno troškovima financiranja za investiciije, dok ih je u Hrvatskoj tek šest posto.
Udio hrvatskih tvrtki koje su pod financijskim pritiskom je 7,8 posto što je iznad EU brojke od 6,1 posto, no razina je praktično ostala ista u usporedbi s prethodnom godinom. Najviše takvih tvrtki ima u sektoru građevine i infrastrukture.
