Nadzor potencijalno štetnih stranih ulaganja u Europskoj uniji pun je rupa jer ih šest zemalja, uključujući Hrvatsku, još ne provjerava, a ostale se razlikuju u definiciji strateških sektora, upozorio je Europski revizorski sud (ECA).
Izravna inozemna ulaganja u EU premašuju 100 milijardi eura godišnje i Europska komisija uspostavila je 2020. godine okvir za njihovu provjeru zbog moguće prijetnje za sigurnost i javni red u EU, podsjećaju revizori.
„Ulaganja u strateške sektore poput luka, nuklearnih elektrana i tvornica poluvodiča i mikročipova dvojne namjene mogu u određenim razdobljima uključivati rizik neželjene kontrole aktera izvan EU-a, koji bi mogao biti pojačan ako članice ne koordiniraju nadzor“, naglašavaju revizori, prenosi Hina.
Okvir na razini EU-a omogućuje detektiranje mogućih prijetnji, ali veliki udio ulaganja u razdoblju od 2020. do 2022. nije analiziran niti su članice Europskoj komisiji podnijele izvješće, napominju revizori.
Iz ECA pojašnjavaju da članice nisu obavezne uspostaviti mehanizam nadzora niti dostavljati Bruxellesu izvješća o nadzoru i o odlukama, čak ni ako objavi mišljenje odnosno ako druge članice izraze zabrinutost.
„To znači da skupina zemalja nije ni uspostavila mehanizam, a one koje jesu razlikuju se u definiciji ključnih sektora ili u tumačenju ključnih pojmova iz propisa EU-a. Hrvatska, Grčka, Bugarska, Švedska, Irska i Cipar spadaju u skupinu koja još nije uspostavila mehanizam“, utvrdili su revizori u izvješću.
Od 2020. do 2022. zemlje EU-a dostavile su Komisiji 886 izvješća o analizi ulaganja, a čak 92 posto njih otpada na šest zemalja, uključujući Francusku, Njemačku, Italiju i Španjolsku, a preostalih osam posto na njih devet, navode revizori.
Pročitajte još:
Najviše izvješća dostavila je Francuska, njih 193, a slijede Italija, Španjolska i Austrija. Nizozemska i Luksemburg primile su u tom razdoblju polovinu izravnih stranih ulaganja u EU, a poslale su samo sedam odnosno nijedno izvješće.
“Analiza stranih ulaganja u EU tek je u povojima”, zaključio je Mihails Kozlovs iz ECA-e. “Trebala bi igrati ulogu zaštitnog mehanizma, ali puna je rupa. Da bi EU efikasnije ublažavao rizike, Komisija i sve članice EU-a moraju zakrpati rupe”, poručio je Kozlovs. Komisija bi trebala tražiti od svih članica EU-a da uspostave mehanizme i natjerati ih da dostavljaju izvješća, te ih ocijeniti i poticati da ih usklađuju s ostalim članicama, smatraju u ECA.
