U najnovijim prognozama Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) gospodarski rast Hrvatske bi ove godine trebao biti nešto veći no što su bila očekivanja u projekcijama iz svibnja.
Sada EBRD očekuje da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini rasti 3,2 posto ili 0,3 postotna boda više no u prethodnoj prognozi. To je rast jednak ostvarenome u prvoj polovici ove godine.
Za 2026. godinu EBRD predviđa usporavanje rasta na 2,8 posto što je 0,2 postotna boda više u odnosu na raniju projekciju.
EBRD u svojoj podjeli regija Hrvatsku svrstava u skupinu središnja Europa i baltičke zemlje.
Za cijelu tu regiju u ovoj godini očekuje rast od 2,4 posto i to je 0,1 postotni bod niže od svibanjske brojke.
“Rast je usporio s 3,9 posto u 2024. na 3,2 posto u prvoj polovici 2025. godine zbog smanjenja investicija i osobne potrošnje, dok su značajno povećane zalihe. Kao posljedica volumeni u trgovini na malo su pali ruku pod ruku s usporavanjem realnog rasta plaća na sedam posto dok je inflacija u prosjeku iznosila 4,5 posto. Istodobno, industrijska proizvodnja se držala dobro u usporedbi s drugim zemljama regije te je izvoz ostao snažan. Nakon umjerene fiskalne ekspanzije u 2024. s deficitom od 2,4 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) državna potrošnja je značajno narasla u prvoj polovici ove godine. Temeljem jake turističke sezone i poduprt europskim fondovima BDP bi trebao rasti 3,2 posto u 2025. te usporiti na 2,8 posto u idućoj godini. Smanjenja inozemna potražnja je izvor rizika za postavljene projekcije”, naveo je EBRD u svom najnovijem izvješću u dijelu posvećenom Hrvatskoj.
U idućoj godini bi cijela regija središnje Europe i Baltika trebala ostvariti rast od 2,7 posto.
“Slabija inozemna potražnja, fiskalna konsolidacija i američke carine predstavljaju uteg za perspektivu rasta što je djelomično kompenzirano višim infrastrukturnim investicijama”, ocjenjuje EBRD.
U tom području najveći se rast ove godine očekuje u Poljskoj stopom od 3,5 posto, a najmanji u Estoniji i Mađarskoj od tek 0,5 posto.
Za iduću godinu brojke govore da je opet na vrhu Poljska s predviđenim rastom od 3,4 posto dok se za Slovačku očekuje najmanja stopa rasta od 1,6 posto.
Za Sloveniju EBRD vidi ovogodišnji rast od 0,7 posto koji bi onda u 2026. ubrzao na dva posto. Za ovu godinu EBRD je smanjio prognozu rasta slovenskog BDP-a za čak 1,2 postotna boda što je najveća revidirana brojka među devet uključenih zemalja.
Cijelo područje koje pokrivaju aktivnosti EBRD-a koje uglavnom okuplja tržišta u razvoju u Europi, središnjoj Aziji, Bliskom istoku i dijelu Afrike, trebalo bi u ovoj godini imati rast od 3,1 posto s umjerenim ubrzanjem na 3,3 posto u 2026.
Za područje zapadnog Balkana se predviđa rast BDP-a u 2025. od 2,7 posto i u 2026. od 3,2 posto. Pritom gospodarstva za koja se očekuju najbolje brojke su ona Kosova i Albanije.
BDP Kosova bi trebao rasti po stopi od 3,9 posto i u ovoj i u idućoj godini, a u Albaniji brojka je po 3,5 posto.
Za Srbiju je za ovu godinu umanjena prognoza rasta za čak jedan postotni bod na 2,5 posto, a u 2026. bi to trebalo ubrzati na 3,3 posto.
Bosna i Hercegovina je u odnosu na raniju prognozu za ovu godinu prošla slabije 0,3 postotna boda, pa se sada očekuje rast od 2,2 posto s povećanjem na 2,7 posto u 2026.
“Smanjene prognoze za ovu regiju u odnosu na svibanjske odražavaju slabiji rast u razvijenijim europskim zemljama te slabije rezultate od ranije očekivanih u sektoru građevine te investicijama u Srbiji”, pojašnjava se u izvješću EBRD-a.
Zanimljivo je vidjeti kako EBRD vidi specifičnu ekonomsku težinu pojedinih regija i zemalja u širokom području koje pokriva.
Tako regija središnje Europe i Baltika, u kojoj je Hrvatska, ima udio od 29,7 posto u ukupnoj gospodarskoj aktivnosti cijele zone EBRD-a što je najveća pojedinačna brojka, dok je za zapadni Balkan to tek 2,8 posto.
Sama Turska, primjerice, ima udio od 20,1 posto.
Pročitajte još:
Unutar regije središnja Europa i Baltik najveću ekonomsku specifičnu težinu ima, očekivano, Poljska s udjelom od 46,5 posto. Na Hrvatsku otpada 4,7 posto BDP-a regije, a na Sloveniju 3,7 posto.
Nakon Poljske najveću brojku od 17,7 posto udjela ima Češka.
